Ekonomija BiH raste, ali Evropska komisija upozorava na zabrinjavajuće pokazatelje

videoprilog Lejle Čeljo (Dnevnik 2)

U posljednjoj smo dekadi godine. Vrijeme je to za sagledavanje onoga što smo uspjeli ostvariti, a što nismo. Evropska komisija objavila je jesenje ekonomske prognoze koje se odnose i na Bosnu i Hercegovinu. Dobra vijest je da ekonomija raste brže nego što je prognozirano početkom godine. Loša je da taj rast nije uzrokovan izvozom niti velikim investicijama, već isključivo potrošnjom novca građana u prodavnicama. Iz Brisela navode i da javni dug i deficit polako pale crvene lampice, dok vlasti rasipaju javni novac.

Umjesto 1,8 posto, koliko je Brisel predviđao u svom majskom izvještaju, jesenje prognoze pokazuju da će bosanskohercegovačka ekonomija ovu godinu završiti s rastom od 2,3 posto. U naredne dvije godine taj rast bi se trebao blago ubrzati na 2,5 posto. Na prvi pogled optimistično, ali realnost je mnogo složenija.

"Ova procjena od 2,3 posto rasta BDP-a je na granici nečega što bi se moglo smatrati nultom, zato što će vjerovatno inflacija preskočiti tu stopu rasta, pa ćemo biti opet na istom stanju gdje smo bili i prošle godine", ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Potrošnja pokreće ekonomiju, ali inflacija ostaje problem

Trenutno ekonomiju BiH na leđima nosi domaća potrošnja, potaknuta rastom plata. Ipak, potražnja za domaćim proizvodima na stranom tržištu je slaba, a inozemna ulaganja usporena. Komisija upozorava i na opasan trend – nedostatak radne snage. To tjera poslodavce da dižu plate brže nego što raste produktivnost. Rast plata i skuplja energija drže inflaciju povišenom, a Brisel usporavanje rasta cijena očekuje tek u naredne dvije godine.

"Ove stope koje se najavljuju u narednim godinama nešto su što građani uopće ne bi osjetili kao poboljšanje životnog standarda. Kada je riječ o razlozima za zabrinutost i oprez u prognozama, potpuno su u pravu u Komisiji da smatraju zaduživanje i loše upravljanje javnim finansijama jednom od najvećih zona rizika", upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.

Budžetski deficit udvostručen, javni dug mogao bi nastaviti rasti

Upravo posebno upozorenje stiže na adresu domaćih političara i javnih finansija.

Zbog većih izdvajanja za plate, penzije i socijalna davanja, budžetski deficit se udvostručio s dva na četiri posto BDP-a. Nastavi li se taj trend, javni dug bi do 2028. godine mogao znatno premašiti granicu od 30 posto BDP-a.

"Poredeći nas i EU, mi smo otprilike na 37 posto prosjeka EU-a. Vidite dokle smo došli, mi smo na dnu Evropske unije, a imam dovoljno godina da se mogu prisjetiti kako smo mi spominjali neke zemlje u Evropi, prosto se ismijavali što su oni loši. Mi smo sad na dnu", navodi Željko Rička, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici.

Zato je Evropa direktna: brzina formiranja vlasti odredit će i brzinu bh. ekonomije. Jer svako odugovlačenje ili kočenje reformi moglo bi ostaviti BiH zarobljenu daleko od njenog stvarnog ekonomskog potencijala.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Evropska komisija BiH ekonomski rast