I službeno - umjesto državnog, RS poštuje entitetski Krivični zakon

Od danas i službeno - Republika Srpska odbacuje izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Umjesto državnog, poštovat će, a sankcionisati onog ko ne poštuje, izmjene Krivičnog zakona RS-a. Tako entitet pokušava biti iznad države. Opet. A struka upozorava. Opet. Zakoni RS-a nemaju ustavno utemljenje. Lex Inzko, svidjelo se to nekome ili ne, na snazi je.

Jučer osvanuli, od danas na snazi. Ukazi entitetske predsjednice Željke Cvijanović. Prvi - o neprimjenjivanju izmjena Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Valentin Inzko, a kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina i zločinaca. U prevodu, nadležni organi RS-a neće sarađivati sa državnim u pogledu primjene Inzkove odluke. Ali, ti isti entitetski organi sankcionisat će one koji prekrše Krivični zakon RS-a - to je ukaz drugi.

Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Ako je ovo djelo izvršeno “na način da se RS označi kao agresorska ili genocidna tvorevina, ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”. Ako, pak, ovo učini osoba iz institucija ili službeno lice, kaznit će se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

Ovi zakoni u suprotnosti su sa državnim. A nemaju, tvrdi struka, ni ustavno utemeljenje. Dakle, stvar je jasna. Državni zakon derogira entitetski. A država je, zna se, od entiteta jača.

“Bez obzira na zakon koji je stupio na snagu u RS-u, Lex Inzko je snazi. Zato što je to zakon međunarodne zajednice donijet po Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma za mir u BiH, po principu funkcionalnog dualiteta, kako je to objasnio Ustavni sud, u svojoj praksi smatra zakonom Bosne i Hercegovine. Kao takav on je jači po svojoj snazi od bilo kakvog entitetskog zakona”, ističe Nedim Ademović, profesor ustavnog prava.

I znaju to i u entitetu Republika Srpska, ali tamošnje vlasti uporno jačaju mišiće. Zato je logičan naredni korak, objašnjava struka, ocjena ustavnosti spornih zakona. I taj epilog pravnicima je već poznat. Ustavni sud BiH će zakone RS-a, kao i mnoge do sada, proglasiti neustavnim. No, pitanje je šta do tada?

“Smatram da, ukoliko dođe do aktivnosti na teritoriji Republike Srpske koji su protivni nalozima iz tog zakona, sasvim sigurno mora doći do krivične istrage i procesuiranja osoba koje ga krše”, navodi profesor Ademović.

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić dodaje kako neko mora intervenisati ako dođe do primjene tih zakona: “U prvom redu to je visoki predstavnik. S druge strane, to bi moglo učiniti i bilo bi posla za Tužilaštvo BiH. Čini mi se da bi tu bilo elemenata teških krivičnih djela tako da bi neko mogao odgovarati”.

A Tužilaštvo BiH već je zasukalo rukave i, prema posljednjim informacijama, formiralo 22 predmeta zbog tzv. Inzkovog zakona, odnosno negiranja genocida. Sada bi taj obim posla, prema mišljenju stručnjaka, mogao biti i veći. Jer akcija traži reakciju. No, ona iz OHR-a za sada je izostala. Iako su zakoni RS-a OHR prekrižili, Inzkovu odluku odbacili, njegov nasljednik Christian Schmidt danas bez komentara. Komentar smo, za razliku od OHR-a, dobili od Ambasade SAD-a: “Izabrani bh. lideri imaju mogućnost da, putem Parlamentarne skupštine BiH predlažu, razmatraju, odbacuju, mijenjaju i usvajaju zakone. Sigurnost i prosperitet svih u BiH ovisi o tome da njihovi lideri rade kroz odgovarajuće institucije i da rade zajedno na promicanju izgradnje povjerenja, međusobnog poštovanja, pomirenja i funkcionalnosti”.

No, u praksi sve suprotno. Umjesto pomirenja na sceni razdruženje. Zakona u parlamentu već dugo nema. Nema ni sjednica. A i kada je bilo - nije bilo volje. Bar ne za onaj koji je Inzko morao nametnuti. Ne da bi posvađao već, kako je i sam na odlasku rekao, pomirio.

federalna.ba