'Registar 145a' za prijavu negiranja genocida - građani prijavljuju, Tužilaštvo BiH ne reaguje

Pokretanje online platforme Registar 145a ogolilo je razmjere negiranja genocida u javnom i digitalnom prostoru. U rekordnom roku pristigle su desetine hiljada prijava, čime su građani poslali jasnu poruku da dokaza ne nedostaje. Ali, hoće li ova masovna baza podataka natjerati Tužilaštvo Bosne i Hercegovine na reakciju ili će ostati tek još jedan spomenik institucionalnoj šutnji?

50 hiljada krivičnih prijava

Dok trovači javnog prostora i dalje glorificiraju ratne zločince i negiraju genocid, građani reaguju. Za svega dvije sedmice – više od 50 hiljada krivičnih prijava je na adresi "Registra 145a". Desetine, stotine, hiljade objava. Porazna slika stvarnosti: ono što je krivično djelo, postalo je svakodnevni sadržaj TV programa, društvenih mreža i političkih govornica.

“Građani dopunjuju registar, mi analiziramo i odobravamo za masovne prijave. Lažni profili ne pomažu. SIPA-a po nalogu tužioca može od Mete zatražiti sve podatke o vlasniku portala: IP adresu, uređaj, lokaciju, historiju aktivnosti. Facebook je dužan odgovoriti”, objašnjava Selmir Mujagić, autor platforme ‘Registar145a’.

Tužilaštvo BiH odbija podići optužnice

Dvije faze, jedan cilj. Građani najprije anonimno dostavljaju dokaz. Sistem potom formira krivičnu prijavu – ali je prema Tužilaštvu BiH šalju pod vlastitim imenom. Prijava Registru je anonimna. Tužilaštvu – ne.

“Nažalost, imamo jedno sistemsko odbijanje Tužilaštva BiH da se podignu optužnice”, ističe Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH.

Prijava je bilo i ranije. Podnosili su ih građani, udruženja, organizacije. Rezultat? Od 2021. godine – tek dvije osuđujuće presude. Zbog potpunog zastoja, udruženja žrtava tražila su i smjenu glavnog tužioca Milanka Kajganića.

“Da su krenuli u procesuiranje najodgovornijih kako je zakon i predvidio, posljedica njihovog neprocesuiranja Dodika Kovačevića ili njima sličnih, jeste ovakav bum - 50 hiljada ljudi. Svjesni toga da niko neće odgovarati, nastavljaju”, napominje Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Nema volje da se zakon provede

Strategija veličanja zločina nadjačala je pravosuđe. Od murala do objava na mreži. Dokaza ima. Volje da se zakon provede – nema.

“Apsolutno je vrlo lako dokazati tu korelaciju, posebno u predmetima gdje genocid u Srebrenici negiraju političari koji imaju određenu moć, koji imaju platformu, koji imaju masovnost. Ovo je jedan primjer toga do koje mjere su naše institucije zarobljene, do koje mjere one ne žele da implementiraju zakon koji je vrlo jasan, vrlo decidan i vrlo primjenjiv”, dodaje Džidić

U Tužilaštva BiH šutnja

Odgovore smo tražili i od Tužilaštva BiH. Do zaključenja priloga – muk. I ta šutnja najbolje oslikava primjenu člana 145a Krivičnog zakona BiH.

“Danas 50 hiljada, sutra će biti 150 hiljada, prekosutra će napadati one koji budu pričali o zločinima koji su počinjeni. Nakon nekoga vremena bit ćemo u jednoj poziciji koja se više neće moći kontrolisati, a odgovornost je onih koji su dužni da štite zakone u BiH i postupaju po njima”, poručuje Tahirović.

Registar 145a nudi sistematizirane dokaze na jednom mjestu. Pitanje je samo hoće li Tužilaštvu olakšati posao ili ih zatrpati. Jer praksa pokazuje – pravosuđe je zatrpano i bez ove aplikacije.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.