Bh. hidropotencijal između ekologije i energetike
Bosna i Hercegovina ima izuzetan hidropetencijal. Ovaj resurs u zemljama evropske unije cijenjen je i čuvan. Evropskoj uniji itekako je poznato kolikim hidropotencijalom Bosna i Hercegovina raspolaže. Čini se, svi su više svjesni od donosioca vlasti u našoj zemlji. Zbog toga je način njegovog korištenja u našoj zemlji vrlo sporan, pa i štetan. Po vodnim resursima naša zemlja je među vodećim u Evropi. Međutim, ekološki aktivisti upozoravaju da bi se to moglo promijeniti gradnjom malih hidroelektrana koje ugrožavaju prirodnu sredinu, ali i stanovništvo. Od prošle godine u Federaciji je na snazi zabrana gradnje malih hidroelektrane do 10 MW.
Bunski kanali, zapanjujući prirodni fenomen, atrakcija su ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na Balkanu i mamac za turiste. Donedavno ovaj lokalitet često je spominjan, ali u kontekstu energetskog potencijala, čemu se protive ekološki aktivisti. Izgradnja malih hidroelektrana ugrozila bi ne samo okoliš nego i stanovništvo - poručuju.
“Kad bi se izgradilo bilo šta, lokalno stanovništvo bi došlo u opasnost usljed velikih vodostaja. Stanovnicima koji žive uz Bunu i Neretvu sigurno bi dolazilo do plavljenja podruma i kuća”, ističe Danijel Arapović, predsjednik Ekološkog udruženja Majski cvijet, Mostar.
Iz Vlade HNK-a poručuju da će odluku donijeti nakon procjene benefita izgradnje energetskih objekta na ovom lokalitetu, ali i eventualne prijetnje okolišu.
“Grad je pred kraj prošle godine donio odluku o brisanju iz prostornog plana. Želimo da, ako se ide u raskid ugovora, te aktivnosti imaju glavu i rep i da su održive u slučaju bilo kakvih protutužbi i žalbi”, naglašava Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a (HDZBiH).
Osnovne smjernice privrednog razvoja s akcentom na zaštitu sredine ovog dijela Hercegovine s najvećim hidropotencijalom usmjerene su upravo na ovaj obnovljivi izvor energije. Prošle godine zabranjena je izgradnja malih hidroelektrana u Federaciji do 10 MW.
“To je populizam gdje je pod pritiskom NVO donesen takav zakon, nek im je Bog na pomoći. S druge strane, kad vidite Sloveniju, Italiju, Austriju, Češku - nema hidropotencijala koji nije iskorišten”, dodaje Jović.
“Opća zabrana nije baš najbolje rješenje jer šta su male hidroelektrane? Mnoge zemlje imaju definiciju da su male hidroelektrane ispod 1 MW, a ne ispod 10, jer 10 nije više tako malo”, ističe Janez Kopač, konsultant i bivši direktor Sekretarijata Energetske zajednice.
Isti stav nemaju u Federalnoj vladi, smatrajući ovakav pristup pogrešnim.
“Male hidroelektrane pogoduju malom broju građana, a ne društvu sveukupno i to me čini duboko nestretnom. To je moj lični i profesionalni stav koji ću zagovarati s pozicije ministrice”, poručuje Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma FBiH (NS).
Ispunjavanje okolinskih standarda nezaobilazno je pri eksploataciji resursa i gradnji hidroenergetskih objekata koje Elektroprivreda BiH planira realizovati u Ustikolini, tokovima rijeka Bosne i Neretve.
“Da se zahvati u samoj sredini prave da objekti ne oštete sredinu, da budu što manje vidljivi, da načine što manje promjena u sredini”, pojašnjava Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP Elektroprivreda BiH.
Oni koji dobiju dozvolu za gradnju hidroelektrane obavezni su se pobrinuti za nadoknadu štete, poribljavanjem, što se često zloupotrebljava.
“To je prostor u kojem se traže neke životinjske vrste koje ni u prirodnom staništu ne bi bile tu ili ne bi bile takve. Okolinske dozvole koje mi ishodujemo često budu predmetom raznih tužbi NVO i sektora pa se postavljaju zahtjevi oštriji i od samog zakona”, dodaje Salkić.
Ekološke organizacije upozoravaju da je dosadašnja šteta izgradnjom malih hidroelektrana neuporedivo veća od dobijene energije za razliku od korištenja vjetro i solarnih potencijala. Osim potrebne revizije, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma poručuju da bi uvođenju reda u ovu oblast doprinijelo usvajanje prostornog plana Fedracije - koji još uvijek nemamo.
federalna.ba