Hasičević „neradna nedjelja ostaje osnov zakona” -razmatra se uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje
Zakon o unutrašnjoj trgovini na snazi je već šest mjeseci. U članu 18. nedjelja je jasno definisana kao neradni dan za trgovine. To je i razlog što je za ovu nedjelju najavljen protest Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti. Ovaj protest je odgovor radnika i radnica na najave o izmjeni člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH i uvođenju određenog broja radnih nedjelja.
Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji je zakazan za nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević poručio je da „neradna nedjelja ostaje osnov zakona,“ ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike. Ministar ističe kako dosadašnji pokazatelji govore u prilog tom rješenju.
„Fokus će biti, ustvari, na naknadama radnicima u vremenu kada rade te nedjelje. Znači, ostaje glavno pravilo – neradna nedjelja za trgovačke objekte ostaje neradna, s tim da ćemo uvesti najvjerovatnije jedan oblik, jednu vrstu dežurstva. Znači svi će morati unaprijed da objave kojih je to 18 radnih nedjelja u toku godine. Oni to po svom nahođenju odabiru.“
O tome koje su radne nedjelje odabrali moraju unaprijed biti obaviješteni nadležni inspekcijski organi, kupci, odnosno potrošači, ali i radnici. Ministar Hasičević navodi:
„Radnici bi trebali dobiti značajno, značajno veću naknadu nego što je to bilo predviđeno do sada za rad u neradne dane. Trenutno mi razgovaramo. Mislim da bi trebali biti nekako u tom rješenju svi zadovoljni. Evo, mi smo predvidjeli da to bude sad u startu 10% od osnovne plaće radnika za svaku radnu nedjelju.“
To bi značilo da, ukoliko radnik ima minimalnu platu, koja iznosi hiljadu maraka, njegova naknada za rad nedjeljom iznosila bi 100 maraka. Hasičević pojašnjava:
„Tako, ako bi radio svih 18, onda bi imao 1.800 maraka godišnje maksimalno, što bi mogao dobiti na tu naknadu. Mislimo da je to na tragu nekog kompromisnog i dobrog rješenja. Jer, ono što smo rekli – pravima radnicima nećemo trgovati, ako govorimo o Zakonu o trgovini.“
Kada je riječ o novom Zakonu o e-trgovini u Federaciji, on je ušao u finalnu fazu pripreme. Njegov cilj je snažna borba protiv sive ekonomije u digitalnom prostoru. Federalni ministar trgovine rekao je kako se donošenjem ovog zakona očekuje povrat između 200 i 300 miliona maraka u državni proračun kroz sprječavanje nelegalne online prodaje.