Zbog neradne nedjelje posao izgubilo 2 hiljade ljudi, sindikat ostaje pri svom stavu
Prilog Lejla Hodžić
Ekonomista Admir Čavalić i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BIH, je u okviru odgovora na zastupničko pitanje, dobio odgovor odnosno zvanične podatke o broju zaposlenih prije i poslije uvođenja neradne nedjelje prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH, čija je primjena počela 31. oktobra. Čavalić je uvidom u podatke naveo kako je broj zaposlenih u trgovini rastao u Republici Srpskoj i Brčko distriktu dok Federaciju BiH prate obrnuti trendovi. Prema zvaničnoj statistici Federalnog ministarstva finansija, naveo je, može se vidjeti kako je broj zaposlenih u trgovini u novembru prošle godine iznosio 62.449, dok je u martu ove godine broj smanjen na 60.513, što predstavlja gubitak blizu 2.000 radnih mjesta otkako je uvedena neradna nedjelja. Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine Mersiha Beširović kaže da je vrlo nepravedno isključivo isticati broj radnika kao pokazatelj nekog procvata ili kraha u trgovini, iako je Sindikatu svako radno mjesto bitno.
„Vjerujem da je to sastavni dio neke kampanje koja se mjesecima vodi protiv ove mjere, uvođenja zabrane rada nedjeljom. I sad je ponovo aktuelizirana s obzirom da se ponovo razgovara o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini. I podaci koji su izneseni nisu novi. Ja bih se osvrnula na jednu činjenicu koja je, po meni, mnogo, mnogo važnija, a to je da se konstantno pokušava vratiti taj narativ, za koji su se i radnici u trgovini nadali da smo ga prevazišli, a to je da se konstantno kvalitet zapošljavanja, odnosno kvalitet radnog mjesta mjeri brojem radnika. Dakle, zaista je prošlo vrijeme kada su radnici, posebno u trgovini radili pod bilo kakvim uslovima, i kad je važilo pravilo „samo da se radi“, i nije ništa bitno ni plata, ni radni uslovi ili slično. Uvodjenje neradne nedjelje nikada nije imalo za cilj da podstakne otvaranje radnih mjesta ili da se desi neki ekonomski procvat. Isključivo cilj ove mjere je bilo stvoriti radnike koji su zadovoljni svojim radnim mjestom.“
Podršku radnicima u trgovini pruža i Savez samostalnih sindikata BIH. Predsjednik Saveza Samir Kurtović ističe kako su već razgovarali sa resornim ministrom i da su usklađene aktivnosti u svrhu poboljšanja statusa i prava radnika te da ne bude otkaza:
„Ta nedjelja neradna, ono što možemo reći je da smo pokušali da ispoštujemo radnike, da nedjeljom ne rade. Ali vjerujte da su veliki problemi što se tiče mnogih gradova, općina i svih kantona po tom osnovu. Svako umanjenje radnika je nešto što sindikati ne žele da prihvate. Ono što je bio dogovor, na sastanku sa federalnim resornim ministrom, imali smo sastanak i sa Udruženjem poslodavaca, i bila je kolegica iz Sindikata trgovine, dogovorili smo da određena kategorija poslodavaca iz privatnog sektora, ovih manjih trgovina, da se izmijeni zakon i da se napokon to riješi. Mi kao sindikat gledat ćemo da ispoštujemo to, zaštitimo prava radnika, a i građani da nedjeljom mogu otići u Federaciji BIH da kupe nešto i da ne moraju ići u RS.“
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević, bez obzira na višemjesečne pritiske po pitanju neradne nedjelje, gostujući na televiziji Sarajevo, kaže da mjera ostaje:
„Neradna nedjelja za radnike uposlene u trgovini, kao takva ostaje. Fleksibilne modele ćemo razmatrati. Ne mora ni ovaj model koji je trenutno pušten u proceduru što se tiče same Vlade, i odluke da se ide u izmjenu i dopunu Zakona. Mi smo već dobili iz Ureda za zakonodavstvo saglasnost, čekamo još federalno ministarstvo pravde i federalno ministarstvo finansija i očekujemo da to u septembru pustimo u parlamentarnu proceduru.“
Prema ovom što saznajemo, statistički podaci su tačni, no sigurno je, njima treba dodati da li su radnici dobili otkaze ili napustili posao jedino zbog neradne nedjelje ili su u pitanju životni troškovi i plate koje rijetko, u radničkoj populaciji, pokrivaju i najnužnije egzistencijalne potrebe.