Gnjev zbog oštrih mjera probija cenzuru u Kini

Dok predsjednik Kine Xi Jinping i Komunistička partija insistiraju na strategiji "nula Covida" i strogim mjerama zatvaranja, kineski cenzori bjesomučno rade na uklanjaju svakog sadržaja koji bi podrio narativ o uspjehu vlasti u borbi protiv korona virusa.

Ipak, svjetski mediji pišu da korisnici društvenih mreža u Kini na različite inventivne načine uspijevaju da višesedmični gnjev i očajanje zbog nestašica hrane i teških mjera iskažu na internetu, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE). Suočene s najvećim izazovom od izbijanja Covid-19 u Wuhanu početkom 2020, vlasti u Pekingu nastoje da uklone materijal ili komentare koji potkopavaju zvanični narativ da je Komunistička partija pod predsjednikom Xijem pobijedila virus, ukazuje Times.

Na snimku koji je prošle sedmice kružio društvenim mrežama može se vidjeti kako je muškarac koji je odbio da sarađuje sa zdravstvenim vlastima u gradu Dandong na sjeveru Kine, od glave do pete umotan u traku i potom kao tepih unesen u kombi, ističe londonski list, dodajući da su takvi snimci u središtu igre mačke i miša između građana i cenzora dok se vlasti muče da obuzdaju gnjevna reagovanja na drakonske mjere uvedene za kontrolu koronavirusa.

Svakog dana u Šangaju, "veliki bijeli", kako se nazivaju službenici u zaštitnim odijelima, sprovode nove racije u potrazi za neposlušnim građanima i svakog dana, prije nego što se njihove objave na društvenim mrežama izbrišu, građani bilježe akcije koje imaju za cilj da udovolje opsjednutosti predsjednika Xija strategijom "nula kovida".

U Šangaju, najvećem kineskom gradu, koji je pod mjerama zatvaranja više od mjesec dana, teškoće građana su dokumentovane u postovima na društvenim mrežama koje vladini cenzori bjesomučno uklanjaju, premda su prethodno već podijeljeni među korisnicima, navodi Times.

List dodaje da se na snimcima mogu vidjeti ljudi koji se odvlače iz svojih domova u karantin, građani koji mole za lijekove, gnjevni obračuni s "velikim bijelima" zbog nestašice hrane ili potresne slike ljudi koji pate od psiholoških problema zbog dugotrajnih zatvaranja.

Čak ni uvodni stih kineske himne "Marš dobrovoljaca" nije pošteđen. Riječi "Ustanite, vi koji odbijate da budete robovi" naširoko su dijeljene, ali se više ne mogu naći na društvenim mrežama pošto su cenzori uvidjeli da osjećanja koja se prenose njihovim dijeljenjem nisu patriotski žar, već razočaranje režimom, navodi Times.

Iako Kina guši diskusije o teškoćama izazvanim COVID-19 ili mjerama zatvaranja, korisnici društvenih mreža uzvraćaju udarac, piše Washington post, ističući da su državni cenzori bili poraženi na neko vrijeme, pošto su građani pronalazili inventivne načine da aplouduju protestni video.

Šestominutni video pod nazivom "Aprilski glasovi" postao je viralan 22. aprila. Snimak praznog Šangaja uz zvuke nekih od najočajnijih trenutaka tokom proteklog mjeseca objavljivan je na različite načine – kao nezamjenjivi token (NFT), embedovan u QR kod, na mirror siteove ili kao snimak Sunđer Boba.

Čim bi jedna verzija videa bila skinuta s interneta, pojavile bi se nove opterećujući cenzore, ističe američki list, navodeći da su sedmice gnjeva i frustracije zbog nestašice hrane i teških mjera pretočene u održavanje tog video snimka na mreži.

Stroga kineska politika "nula kovida", nekada hvaljena zbog toga što je stopu smrtnosti u zemlji držala među najnižim na svijetu, sada je pod lupom dok su milioni izvan sebe zbog parališućih mjera, u vrijeme kada se vlasti bore protiv širenja omikron soja korona virusa. Ipak, dodaje list, za mnoge unutar i izvan Kine, video snimci poput "Aprilskih glasova" predstavljaju rijetke uvide u stvaran život u izolaciji dok državni mediji nastoje da prikažu kako su mjere vlade djelotvorne i neophodne.

Taj video, koji takođe ukazuje da internet aktivizam još opstaje u strogom kineskom informativnom okruženju, jedan je od mnogih postova koji su kratko živjeli na internetu prije nego što su izbrisani. Pored snimaka upada zdravstvenih službenika u domove, sukoba policije s građanima ili stanovnicima koji lupaju u lonce iz protesta zbog nestašice hrane, na udaru se našao i snimak muzičara koji sviraju kompoziciju "Čujete li kako ljudi pjevaju" iz mjuzikla "Jadnici".

Pored građana koji ne mogu na internetu da izraze svoje nezadovoljstvo, na udaru kineskih cenzora prošle sedmice se našao i generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus koji je doveo u pitanje održivost politike nula kovida, navodi CNN.

Tedros je, kako navodi američka televizija, cenzurisan na dvije najveće društvene mreže u Kini – Weibo i Wechat.

Iako kineski mediji pod kontrolom države prešutkuju drakonske mjere, ružičasti izvještaji državnih medija ne mogu da sakriju izazov pred Xijem, ukazuje Newyork Times.

Prošle sedmice, dok su vlasti u Šangaju podizale nove ograde oko zona karantina, zahvativši još domova sa zahtjevom stanovnicima da ne izlaze, državni mediji su prikazivali grad koji se polako vraća u normalu – jedan članak opisuje povratak "užurbanosti gradskog života", dok se drugi fokusirao na statistiku o tome koliko je prodavnica ponovo otvoreno.

Vakcine dostupne u Kini nisu efikasne kao one koje se koriste u drugim zemljama, dok je starija populacija manje vakcinisana. Prema jednoj studiji, manje od polovine ljudi starijih od 70 godina u Šangaju primilo je dvije vakcine. Širom Kine, taj broj je 72 odsto, dok zdravstveni stručnjaci kažu da bi trebalo da bude 95 ili više odsto.

Prema nekim procjenama, prošlog mjeseca je skoro 400 miliona ljudi u 45 kineskih gradova bilo pod nekom vrstom karantina u Kini, što predstavlja 7.200 milijardi dolara godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. Ekonomisti su zabrinuti da će mjere zatvaranja imati veliki uticaj na ekonomski rast i postoje upozorenja da bi Kina mogla da uđe u recesiju ako mjere ostanu na snazi još mjesec dana.

federalna.ba/Beta