Holtzapple: Politička paraliza košta BiH napretka i povjerenja građana

Na današnji dan, 18. decembra, navršava se tačno 30 godina od početka rada Misije OSCE-a (OESS-a) u Bosni i Hercegovini. Uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, Misija OSCE-a ima mandat da pruža podršku očuvanju trajnog mira, jačanju demokratskih institucija i zaštiti ljudskih prava. O dosadašnjim rezultatima, izazovima i prioritetima za naredni period razgovarali smo sa šefom Misije OSCE-a u BiH ambasadorom Rickom Holtzappleom.

„Najvažniji uspjeh je očuvanje mira“

Na pitanje da li se, nakon tri decenije rada, Misija OSCE-a može smatrati uspješnom, ambasador Holtzapple ističe da se uspjesi ne mogu posmatrati binarno.

„Mislim da je važno govoriti o kombinaciji postignuća. Najvažnije je očuvanje mira u Bosni i Hercegovini tokom proteklih 30 godina, ali i napredak u oblasti dobre uprave, izgradnje institucija i jačanja demokratskih procesa“, rekao je.

„Postoje područja u kojima je ostvaren napredak i ona u kojima je potrebno još mnogo rada. Zato pitanje uspjeha ne može biti ‘da ili ne’“, dodao je.

Saradnja sa domaćim institucijama: „Ništa nije jednostavno“

Govoreći o saradnji sa institucijama vlasti u BiH, Holtzapple priznaje da taj proces nikada nije bio lagan.

„Iskreno, nisam siguran da je išta u Bosni i Hercegovini jednostavno. Ali ostvarili smo mnogo važnih partnerstava i rezultata.“

Naglašava da Misija OSCE-a radi sa svim nivoima vlasti, od državnog do lokalnog, te posebno upozorava na problem selektivne političke saradnje.

„Brine me tendencija da se konstruktivno radi samo na onom nivou vlasti koji odgovara nečijim interesima. Mi nemamo tu privilegiju i smatram da je niko ne bi trebao imati.“

Izbori kao najveći izazov, ali i najveći napredak

Izborni proces ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u BiH, ali i oblast u kojoj je, prema riječima ambasadora, ostvaren najveći napredak.

„Ako se vratimo 30 godina unazad, kada je Misija OSCE-a direktno rukovodila izborima, jasno je da smo daleko odmakli. Vidjeli smo značajan napredak, ali i dalje postoji prostor za jačanje povjerenja i unapređenje standarda.“

U tom kontekstu, ključni projekat OSCE-a za naredni period je uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

„Biometrijska identifikacija birača omogućit će da svaka osoba glasa samo jednom i da glasaju isključivo oni koji na to imaju pravo. Time ćemo povećati pouzdanost rezultata i povjerenje birača.“

Izborne prevare i tehnologija kao odgovor

Komentarišući česte optužbe za krađu glasova i manipulacije, Holtzapple ističe da tehnologija može značajno smanjiti prostor za zloupotrebe.

„Važno je razumjeti koje standarde izborni proces mora ispuniti i nastaviti raditi na njihovom jačanju.“

Podsjeća da je nova tehnologija već testirana na lokalnim izborima u Brčko distriktu.

„Rezultati su bili veoma ohrabrujući, a reakcije birača izuzetno pozitivne.“

Izborni zakon i politički konsenzus

Govoreći o reformi izbornog zakonodavstva, ambasador naglašava da rješenja moraju biti rezultat političkog dogovora.

„Izborni zakon mora donijeti najveći mogući stepen povjerenja birača. Tehničke izmjene su moguće, ali širi izazovi, poput presuda Evropskog suda za ljudska prava, zahtijevaju političku volju i konsenzus.“

Dodaje da nijedno rješenje ne može biti nametnuto jednostrano.

Politička paraliza i njene posljedice

Na pitanje koliko je BiH daleko od tog konsenzusa, Holtzapple upozorava na ozbiljne posljedice političke blokade.

„Politička paraliza na državnom nivou ima vrlo konkretne posljedice, od zastoja reformi do gubitka razvojnih projekata.“

Naveo je primjere projekata međunarodnih finansijskih institucija čija implementacija čeka političke odluke.

Povjerenje građana i borba protiv korupcije

Govoreći o povjerenju građana u institucije, ambasador ističe da ono nije na zadovoljavajućem nivou.

„Nismo tamo gdje bismo trebali biti. Frustracija građana proizlazi iz nemogućnosti institucija da donose odluke i pokreću promjene.“

Kada je riječ o korupciji, njegov odgovor bio je:

„Da – ostvaren je napredak. I da – korupcija je i dalje ozbiljan problem.“

Kao pozitivne primjere navodi pojedine kantone, posebno Sarajevo i Unsko-sanski kanton, gdje su uvedeni mehanizmi veće transparentnosti.

Ilegalno oružje i obrazovanje kao trajni izazovi

Govoreći o kontroli naoružanja, Holtzapple upozorava da je riječ o ozbiljnom problemu koji zahtijeva dosljednu primjenu zakona.

„Postoji zakonski okvir, ali on ima smisla samo ako se dosljedno primjenjuje.“

Za kraj, obrazovanje vidi kao oblast kojoj je potrebna hitna reforma.

„Rezultati međunarodnih testiranja jasno pokazuju da su reforme neophodne. Fokus mora biti na ishodima učenja i razvoju kritičkog mišljenja.“

federalna.ba