Biserko: Pravi test nove vlasti u Srbiji bit će odnos prema regionu, prošlosti i vanjskoj politici

Izborna pobjeda studentske liste u Srbiji i odlazak Aleksandra Vučića s vlasti donijeli su promjenu političke atmosfere i probudili velika očekivanja građana, ali suštinske promjene neće se dogoditi preko noći, ocijenila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, gostujući u Dnevniku D Federalne televizije.

Govoreći o izazovima nove vlasti, istakla je da će jedan od ključnih pokazatelja promjene političkog kursa biti odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini, posebno prema Miloradu Dodiku i politici koju je Beograd dosad vodio u regiji.

Otvaranje afera i demontiranje naslijeđenog sistema

Biserko je istakla da su političke promjene već pokrenule previranja unutar institucija, posebno u pravosuđu, gdje se počinju otvarati predmeti koji su godinama bili zanemarivani.

Upozorila je da bi razotkrivanje kriminalnih mreža moglo imati posljedice i izvan Srbije.

„Ta hobotnica organizovanog kriminala je u Beogradu, ali je povezana i s regionom. Ukoliko bude uspješno njeno demontiranje, to će imati velikog efekta na cijeli region, čak do Slovenije“, istakla je.

Ipak, smatra da od studentskog pokreta ne treba očekivati brze rezultate jer nova politička generacija tek treba steći iskustvo upravljanja državom.

„Mislim da im treba dati vremena. To su sve novi ljudi koji nemaju političko iskustvo. Zemlja koja je 40 godina bila opterećena populizmom i nacionalizmom ne može očekivati promjene tokom noći. Već je sama pobjeda studenata ogromno iznenađenje“, rekla je.

Beograd mora promijeniti odnos prema BiH i Miloradu Dodiku

Govoreći o budućoj regionalnoj politici Srbije, Biserko je naglasila da nova vlast mora pokazati hoće li nastaviti dosadašnju praksu političkog utjecaja na Srbe u susjednim državama.

„Pokazat će se da li će Srbi u regionu i dalje biti instrumentalizovani, da li će 'srpski svet' i dalje ostati u nekoj formi ili neće. Tu ima puno rezervi s raznih strana, ali nova vlast treba to i te kako da opovrgne, odnosno da uvjeri da to više neće biti politika Beograda“, kazala je.

Na pitanje šta konkretno očekuje od budućih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, poručila je da je neophodna promjena dosadašnjeg pristupa Beograda.

„Mislim da, prije svega, Beograd mora svoju komunikaciju da usmjeri na Sarajevo. Do sada je pokazivao sklonost da se sastaje s Dodikom i korumpiranim, kriminalnim miljeom koji ga okružuje i koji je blizak Beogradu, odnosno Vučiću“, navela je.

Posebno je istakla političku i finansijsku zavisnost Republike Srpske od Srbije, ocjenjujući da će odnos nove vlasti prema Dodiku biti važan pokazatelj mogućih promjena.

„Republika Srpska ne bi mogla opstati bez te finansijske, političke i svake druge podrške Beograda. Aleksandar Vučić imao je pretenziju da bude vođa svih Srba u regionu i to je pokazao u više navrata“, rekla je.

Evropska unija, Rusija i suočavanje s prošlošću

Biserko smatra da će se razlike unutar studentskog pokreta najviše pokazati kada nova vlast bude morala definisati vanjskopolitičke prioritete, posebno odnos prema Evropskoj uniji, Rusiji i susjednim državama.

„Mislim da će u početku i dalje biti zajedno, s obzirom na to da je primarni fokus demokratizacija Srbije i funkcionalnost institucija. Razlike će se vjerovatno očitovati prilikom definisanja spoljne politike, pitanja odnosa s regionom, prošlošću i velikim silama“, kazala je.

Istakla je da je ruski utjecaj u Srbiji duboko ukorijenjen i da njegovo smanjivanje neće biti jednostavan proces.

„U posljednjih 14 godina naprednjačka vlast širom je otvorila vrata ruskom utjecaju, ne samo kroz energiju nego i kroz medije i razne druge kanale. Trebat će vremena da se shvati suština ruske politike na Balkanu, koja prije svega ima u fokusu svoje vlastite interese, a ne srpske interese“, ocijenila je.

Posebno važnim smatra suočavanje s ratnom prošlošću, koje zasad nije među najistaknutijim temama studentskog pokreta.

„Ukoliko Srbija uspije da se izgradi kao pravna država, to će biti od ogromnog značaja ne samo za nju nego i za region“, rekla je.

Slobodni mediji ključni za demokratske promjene

Govoreći o oslobađanju medijskog prostora od političke kontrole, Biserko je upozorila da nova vlast mora omogućiti nezavisno djelovanje medija i civilnog društva.

„Bez slobodnih medija i civilnog sektora ne postoji taj kritični prostor koji je neophodan za svaku vlast“, naglasila je.

Istakla je da će nezavisni mediji imati važnu ulogu i u otvaranju tema o prošlosti, Kosovu, Evropskoj uniji te utjecaju Rusije i Kine.

Na pitanje šta bi Sarajevo trebalo uraditi kako bi doprinijelo poboljšanju odnosa sa Srbijom, odgovorila je da najprije treba sačekati formiranje nove vlade i njene prve političke poteze.

„Mislim da Sarajevo u ovom momentu treba malo da sačeka formiranje vlade i još neko vrijeme da vidimo u kom pravcu će se ona ponašati. Treba da bude aktivno u odnosu na ovu vlast i da šalje konstruktivne poruke na koje će oni morati odgovoriti“, kazala je.

Biserko je izrazila nadu da bi političke promjene u Srbiji mogle podstaći i mlade u Bosni i Hercegovini na snažnije društveno angažovanje.

„Nadam se da će i društvo u BiH krenuti putem kojim je krenula Srbija, pogotovo kada je riječ o mladim ljudima koji su dosta pasivni, koji odlaze iz zemlje i na taj način umanjuju mogućnost bilo kakvih reformi“, rekla je.

Na kraju je naglasila da će stvarni dokaz historijskog zaokreta Srbije biti način na koji se nova vlast bude odnosila prema trima ključnim pitanjima.

„Vrlo je važno kako će se odnositi prema tri ključna pitanja. To su region, prošlost i spoljna politika, odnosno odnos prema četiri stuba spoljne politike koji su Srbiju zapravo opstruirali u njenom pozicioniranju“, zaključila je Biserko.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.