Glasači u Čileu na referendumu odbacili prijedlog novog ustava
Glasači u Čileu su na referendumu održanom u nedjelju odbacili prijedlog ustava koji je trebalo da zamijeni stari koji je donesen za vrijeme diktature generala Augusta Pinocheta. Nakon što su kasno uveče izbrojani gotovo svi glasovi, rezultati pokazuju da je 55 odsto glasača glasalo protiv, a 44 za prijedlog novog ustava.
Ovaj referendum dolazi više godinu dana nakon što su Čileanci na prvom referendumu ogromnom većinom odbili predhodni prijedlog ustava koji su predložile ljevičarske stranke i koji su mnogi opisali kao jedan od najprogresivnijih svjetskih ustava. Pošto su birači odbacili i ovaj prijedlog ustava to znači da će stari ustav iz vremena vojne diktature ostati na snazi.
Novi prijedlog čiji su autori mahom desničarski poslanici je konzervativniji i od tog i onog Pinochetovog, jer bi učvrstio principe slobodnog tržišta, smanjio državnu intervenciju i ograničio bi neka prava žena.
Proces pisanja novog ustava počeo je nakon velikih uličnih protesta 2019. godine, kada je hiljade ljudi protestvovalo zbog nejednakosti u jednoj od politički najstabilnijih i ekonomski najjačih zemalja Latinske Amerike. Čileanski predsednik Gabrijel Borić je noćas poslije zatvaranja birališta rekao da njegova vlada neće više pokušavati da promijeni ustav, naglasivši da u zemlji postoje drugi prioriteti.
Priznao je da nije bio stanju da "kanališe nade da će novi ustav biti napisan za sve" dodavši da je poslije dva referenduma "zemlja postala polarizovana i podijeljena".
federalna.ba/Beta
Lider konzervativne opozicione stranke Nezavisna demokratska unija Havijer Makaj, priznao je poraz i pozvao vladu da više ne pokreće to pitanje.
Jedan od najkontroverznijih članova u predloženom novom nacrtu ustava kaže da "zakon štiti život nerođenih", za koji mnogi upozoravaju da bi ako se novi ustav prihvati abortus bi mogao da postane potpuno nezakonit u toj južnoameričkoj zemlji. Čileanski zakon trenutno dozvoljava prekid trudnoće iz tri razloga: silovanje, neodrživ fetus i rizik po život majke. Drugi član u predloženom dokumentu koji je izazvao kontroverzu kaže da zatvorenici koji pate od smrtonosne bolesti i koji se ne smatraju opasnim za društvo u celini mogu dobiti kućni pritvor. Kritičari iz redova levičarskih opozicionih stranaka i organizacija kažu da bi ta odredba ;mogla da koristi onima koji su osuđeni za zločine protiv čovečnosti tokom diktature generala Augusta Pinočea koji je vladao 1973-1990. godine.
(Kraj) srp/dan