Gaza na rubu propasti: dvije godine smrti i razaranja

Rat u Pojasu Gaze ušao je u svoju treću godinu, čineći ga najdužim sukobom u istoriji Izraela od 1948. godine, kada je osnovana država. Humanitarna situacija u Gazi sve je kritičnija, a broj žrtava i uništene infrastrukture dostigao je neslućene razmjere.

Masovne žrtve među civilima

Procjenjuje se da je u izraelskoj ofanzivi ubijeno više od 67.000 Palestinaca, od čega su većina civili, uključujući najmanje 20.000 djece – što čini oko 2% dječje populacije Gaze. Čitave porodice su uništene u pojedinačnim zračnim udarima, a ponekad je preživjela samo jedna osoba, najčešće dijete. Ukupno je ranjeno gotovo 170.000 ljudi, dok se hiljade još uvijek smatra nestalima – poginuli u ruševinama, stradali od bolesti, gladi ili su zadržani u tajnim pritvorima.

Mnoge žrtve nikada nisu zvanično zabilježene, a uključuju i smrt od bolesti, loše ishrane, samoubistava ili drugih posljedica rata. Životni standard i očekivano trajanje života u Gazi značajno su opali, a procjene medicinskih istraživanja sugeriraju da se životni vijek mogao smanjiti i za polovinu tokom prve godine sukoba.

Blokada i humanitarna katastrofa

Izrael je tokom sukoba kontrolisao i ograničavao dotok hrane, lijekova i drugih potrepština u Pojas Gaze, uključujući potpuni blok od marta do maja 2025. godine, tvrdeći da Hamas preusmjerava pomoć za vojne aktivnosti. Iako su ograničenja kasnije ublažena zbog međunarodnog pritiska, u augustu je u dijelovima Gaze proglašena glad.

UN i nezavisni eksperti su ocijenili da broj poginulih i razmjera uništenja u Gazi ispunjavaju kriterije za genocid, što Izrael osporava. Sukob je započeo Hamasovim napadom na Izrael, u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba odvedeno kao taoci.

Uništena infrastruktura i masovno raseljavanje

Skoro svi Palestinci u Gazi bili su prisiljeni da se raseljavaju, često više puta. Gradovi su pretvoreni u ruševine, a svjedoci opisuju "post-apokaliptične krajolike" i "pakao na zemlji". Procjenjuje se da je 78% od oko 250.000 zgrada u Gazi oštećeno ili uništeno, stvarajući 61 milion tona krhotina, od kojih je 15% kontaminirano azbestom i industrijskim otpadom.

Trenutno je oko 2,1 miliona ljudi, odnosno 95% populacije, raseljeno. Mnogi sada žive u privremenim šatorskim naseljima i prenatrpanim skloništima, sa minimalnim pristupom čistoj vodi i sanitarnim uslovima. Više od milion ljudi nema dovoljno vode, dok 500.000 ljudi pije manje od devet litara dnevno, što je tek desetina količine dostupne prije rata.

Kolaps zdravstvenog sistema

Od 36 bolnica u Gazi, samo 14 funkcioniše djelimično. Preko 16 poljskih bolnica koje pružaju osnovnu medicinsku njegu često su preopterećene, sa popunjenošću kreveta od 240% u al-Shifa i 300% u al-Ahli bolnici. Do sada je u napadima izraelskih snaga na zdravstvene ustanove ubijeno 917 medicinskih radnika, dok je 1.411 ranjeno. Nedostatak lijekova i medicinske opreme dodatno pogoršava situaciju.

Glad, nestašica i razaranje 

Procjenjuje se da je od početka sukoba zabilježeno 400 smrtnih slučajeva zbog pothranjenosti, uključujući 101 dijete. Više desetina hiljada djece uključeno je u hitne programe prehrane. Uništena je gotovo kompletna poljoprivredna proizvodnja: 97% voćnih stabala, 95% grmlja i 82% godišnjih useva. Samo 1,5% zemljišta trenutno je pogodno za obradu.

UN je u augustu proglasio glad u dijelovima Gaze. Veliki broj dostavljene hrane je pljačkan ili je nedostupan zbog nepristupačnosti, dok su cijene u prodavnicama sada nedostižne većini stanovništva.

Obrazovanje u kolapsu

Od oktobra 2023. godine, 745.000 učenika ostalo je bez škole, uključujući 88.000 studenata višeg obrazovanja. Više od 90% školskih zgrada, 79% fakulteta i 60% centara za stručnu obuku uništeno je ili oštećeno. Neke škole UNRWA su pretvorene u skloništa za raseljene, ali su često meta zračnih udara.

Dugoročne posljedice i okoliš

Rat je nanio ozbiljnu štetu kulturnom i prirodnom naslijeđu: srednjovjekovne džamije, osmanske pijace, crkve i historijski lokaliteti oštećeni su ili uništeni. Ekolozi upozoravaju da toksični ostaci municije i požara kontaminiraju zemljište i vodu, ugrožavajući zdravlje generacija koje dolaze.

United Nations izvještaji navode da sukob u Gazi vodi ka humanitarnoj, zdravstvenoj i ekološkoj katastrofi koja će imati dugoročne posljedice.

federalna.ba/The Guardian