Fojnica domaćin skupa o prevenciji poplava, traže se rješenja kroz EU projekte
Fojnica je domaćin dvodnevnog naučnog skupa pod nazivom „Prevencija poplava i obnova rijeka“. Uz razmjenu iskustava cilj je uz upoznavanje s najboljim praksama u ovoj oblasti, ponuditi konkretne mjere i preporuke upravljanja rizicima, s akcentom na sistem ranog upozorenja.
Početkom oktobra 2024. godine općina Fojnica, nespremna na obilne padavine, suočila se s nezapamćenim poplavama u kojima su izgubljena tri ljudska života. Ukupna šteta u prvih mjesec i po procijenjena je na oko 60 miliona maraka.
Pomoćnik načelnika Općine Fojnica za civilnu zaštitu Alen Cvjetković istakao je da su naknadne procjene znatno veće.
„Posljedična procjena je mnogo veća, možda i više od tri puta. Prema podacima koje sam dobio, stručnjaci iz Evropske unije procijenili su štetu na oko 200 miliona maraka“, kazao je Cvjetković.
Gubitak ljudskih života i velika materijalna šteta bili su, kako se navodi, ozbiljno upozorenje da je neophodno mijenjati pristup upravljanju kriznim situacijama i osloniti se na iskustva zemalja Evropske unije.
Direktor Uprave civilne zaštite Srednjobosanskog kantona Anto Jakić naglasio je značaj međunarodne saradnje.
„Poučeni poplavama koje smo imali prije godinu i po, vjerujem da će nam mnogo značiti iskustva iz drugih zemalja. Kroz ove projekte želimo se povezati s Evropskom unijom kako bismo mogli osigurati više sredstava za ulaganja u našoj sredini“, izjavio je Jakić.
Osim finansijske podrške, ključna su i iskustva koja se uspješno primjenjuju u zemljama Evropske unije. Kao jedan od primjera navodi se Nizozemska, gdje se, umjesto izgradnje brana, primjenjuje proširenje riječnih korita kako bi se smanjio rizik od poplava.
Predstavnica Platforme za učenje politika Interreg Europe Astrid Severin istakla je važnost sistemskog pristupa.
„Cilj je bolje upravljanje rizikom od poplava, kao i uspostava sistema praćenja i ranog upozorenja“, rekla je Severin.
Fojnički načelnik Sabahudin Klisura naglasio je da je zaštita ljudskih života prioritet.
„Prioritet je spasiti ljudske živote, pravovremeno reagovati i kontinuirano pratiti stanje na rijekama, kako bismo na vrijeme imali informacije o potencijalnim opasnostima u područjima gdje žive ljudi“, kazao je Klisura.
Učesnici skupa saglasni su da bez promjene pristupa upravljanju kriznim situacijama neće biti značajnih pomaka. U suprotnom, upozoravaju, društvo će se i dalje suočavati s posljedicama, zbrajati štete i govoriti o izgubljenim životima.
federalna.ba