Finska presuda koja je podijelila javnost: Proglašena krivom jer je homoseksualnost nazvala razvojnim poremećajem

Presuda Vrhovnog suda kojom je finska zastupnica Päivi Räsänen proglašena krivom za poticanje mržnje izazvala je snažne političke i društvene reakcije širom zemlje, ali i izvan njenih granica. Ovaj slučaj, koji se godinama razvijao kroz različite sudske instance, sada je prerastao u širu debatu o granicama slobode govora, ulozi pravosuđa i zaštiti manjinskih prava u savremenim evropskim demokratijama, piše The Guardian.

Kontroverzne izjave i sudska odluka

Räsänen, članica Kršćanskih demokrata, našla se pred sudom zbog izjava u kojima je homoseksualnost opisala kao “razvojni poremećaj”. Sporni stavovi prvobitno su objavljeni u brošuri još 2004. godine, a kasnije su ponovo distribuirani putem web stranica vjerskih organizacija, uključujući finsku Fondaciju Luther i finsku evangelističku misiju Diocese.

Ključni trenutak dogodio se kada je Räsänen 2019. godine sadržaj iz brošure podijelila na društvenim mrežama, a zatim ga naredne godine objavila i na vlastitoj web stranici. Upravo ta ponovna objava bila je osnova za presudu najvišeg suda, koji je tijesnom većinom glasova (3 prema 2) zaključio da je riječ o krivičnom djelu poticanja mržnje.

Sud je pritom naglasio da je tvrdnja o homoseksualnosti kao “poremećaju psihoseksualnog razvoja” netačna, čime je dodatno obrazložio svoju odluku. Räsänen je kažnjena novčanom kaznom od 1.800 eura.

Preokret nakon oslobađajućih presuda

Zanimljivo je da su niži sudovi prethodno oslobodili Räsänen svih optužbi, što ovu odluku Vrhovnog suda čini još značajnijom. Ona predstavlja presedan u finskom pravosuđu, kako je istakao glavni državni tužilac Ari-Pekka Koivisto, naglašavajući da do sada nije bilo sličnih odluka u vezi s krivičnim djelom poticanja mržnje.

Koivisto je također ukazao na važnost detaljne analize osnovnih prava koju je sud proveo, što bi moglo imati dugoročne posljedice na tumačenje zakona u budućim slučajevima.

Političke reakcije i zahtjevi za promjenom zakona

Presuda je izazvala oštre reakcije unutar političkog spektra, posebno među desno orijentiranim strankama. Članovi Partije Finaca i same stranke Kršćanskih demokrata odmah su pokrenuli pitanje slobode govora i pozvali na izmjene zakonodavstva.

Ministrica pravde Leena Meri ocijenila je da postojeći zakon nije dovoljno precizan niti predvidiv, što, prema njenim riječima, otežava građanima da jasno razumiju granicu između dozvoljenog i zabranjenog govora.

Sličan stav iznijela je i zamjenica premijera i ministrica finansija Riikka Purra, koja je presudu opisala kao ozbiljan udarac slobodi izražavanja. Njene izjave na društvenim mrežama dodatno su podgrijale javnu raspravu o odnosu između zakonskih ograničenja i demokratskih sloboda.

S druge strane, premijer Petteri Orpo zauzeo je suzdržan stav, ističući da političari ne bi trebali komentarisati odluke sudova, čime je pokušao očuvati princip nezavisnosti pravosuđa.

Međunarodna dimenzija slučaja

Slučaj je privukao pažnju i izvan Finske, dijelom zbog uključenosti američke konzervativne pravne organizacije Alliance Defending Freedom, koja je podržala Räsänen. Ova organizacija nastoji njen slučaj predstaviti kao primjer navodne cenzure u Evropi, posebno nakon što je stekla globalnu vidljivost kroz pravne uspjehe u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući poništavanje presude Roe v. Wade.

Räsänen je nakon presude izjavila da je odluka za nju “šokantna” te najavila mogućnost žalbe Evropskom sudu za ljudska prava, čime bi slučaj mogao dobiti još širi međunarodni značaj.

Ova presuda otvorila je kompleksnu raspravu o balansu između slobode govora i zaštite od diskriminacije. Dok jedni smatraju da zakon mora jasno sankcionisati govor koji može potaknuti mržnju i netrpeljivost, drugi upozoravaju na opasnost od ograničavanja slobode izražavanja i nejasnih pravnih standarda.

federalna.ba