EU i SAD ljuti na brazilskog predsjednika zbog Ukrajine: Nema lule mira s Lulom

Italijanski list "Republicca" je objelodanio da francuski predsjednik Emmanuel Macron uveliko priprema mirovni plan za Ukrajinu, "koji se suštinski oslanja na podršku Pekinga", dakle da Kina ubijedi Rusiju da na to pristane. To bi značilo da mora doći do obustave oružanih sukoba, ali i prestanka isporuka zapadnog oružja Kijevu, kako to vidi Kina, a to isto je upravo prilikom posjete Pekingu izjavio i brazilski predsjednik Lula da Silva.

Washington je odmah stavio do znanja da je ljut, a Brisel da je razočaran zbog poruka brazilskog predsjednika koji je također naglasio da "SAD treba da prestanu da podstiču rat" u Ukrajini i da i Amerika i Evropska unija "počnu da govore o miru".

Zbog ovoga "nema lule mira s Lulom", napisao je jedan komentator u EU posebno ukazujući na to da je portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby ljutito reagovao izjavom da predsjednik Brazila Lula da Silva ''poput papagaja koristi rusku i kinesku propagandu...sugerišući da SAD i Evropa nekako nisu zainteresovane za mir, ili da dijelimo odgovornost za rat".

Lula da Silva je na to uzvratio da je Brazil "osudio kršenje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, ali brazilska vlada se zalaže za političko rješenje tog sukoba pregovorima".

Rimski dnevnik "Repubblica" se poziva na izvore Jelisejske palate i prenosi da je Pariz o mirovnom planu za Ukrajinu već počeo konsultacije s vlastima u Rimu.  Kineski predsjednik Xi Jinping je francuskog kolegu Macrona prilikom nedavnih razgovora u Pekingu pozvao da upriliči mirovni plan za Ukrajinu, što se protumačilo i kao kineski pristanak da u tom slučaju izvrši uticaj na Moskvu da na to pristane, ali i da prihvati zahtjev Zapada da Kina neće isporučivati oružje Rusiji.

Macrona su oštro kritikovali Washington i neki partneri u EU, posebno SAD bliske Poljska i baltičke zemlje, zbog izjava da su nužni prekid rata i mirovni pregovori Kijev-Moskva, a naročito to da EU ne treba da slijedi Ameriku oko sukoba s Kinom oko Tajvana.

A, kako objašnjava "Repubblica", "evo zašto je Evropa najprije slavila pobjedu demokrate Lule na izborima u Brazilu, dok je sad postao ‘problem’ posebno zbog odluke Brazila da ne isporučuje oružje Ukrajini, jačanja trgovine s Kinom i riješenosti da se Moskva ne porazi po svaku cijenu -’sjetimo se Nemačke’", upozorio je Lula, misleći na tešku odmazdu sila pobjednica u prvom svjetskom ratu što je podjarilo revanšizam i dolazak Hitlera na vlast u Njemačkoj.

Španski list "Pais" ukazuje i na to da je Lula da Silva napravio vidan otklon od očekivanja Washingtona i EU kad je u Pekingu izjavio da "Brazil želi da odnosi s Kinom budu više nego samo trgovina".

Brazilski predsjednik je u suštini potvrdio da je za stvaranje novog multilateralnog svjetskog poretka s jednakim pravilima, u kojem će i zemlje u usponu izvan zapadnog bloka imati važnu riječ i kad je bezbjednost i kad je ekonomija u pitanju. Lula da Silva je u Pekingu poručio: "Zašto države treba da budu vezane za dolar? Zašto ne bismo koristili naše valute? Zašto ne napravimo nešto novo? Čija ideja je bila od starta kada su kada su napušteni zlatni standardi, da bi dolar trebalo da bude glavni, a ne juan, real ili pezos".

"Pais" primjećuje da je to brazilski predsjednik rekao na sastanku u sjedištu Nove razvojne banke (NDB), koju je formirala organizacija BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika).

Mediji u EU primjećuju da se je brazilski predsjednik izbjegao tugaljivo pitanje zaoštravanja i prijetnje oružanim sukobom Amerike i Kine oko Tajvana i navode da je, naprotiv, njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock prošlog petka u Pekingu upozorila da bi "vojna eskalacija u Tajvanskom moreuzu bila scenario katastrofe za cijeli svijet". 

Ministar vanjskih poslova Kine Qin Gang je odbojno, kako je preneseno,  reagovao na kritike njemačke ministarke i odgovorio da je ostrvo dio Kine, a da  „ono što Kini najmanje treba to su učitelji sa Zapada.“ Dok se u Washingtonu već prave i ratni planovi za odbranu Tajvana od, kako se to vidi, priprema Kine za moguću invaziju na to ostrvo, u Evropskoj uniji preovladava stav da s Kinom, jako važnim ekonomskim partnerom, mora da se nađe zajednički jezik, ali i da se EU obezbijedi od nelojalne kineske trgovinske konkurencije i naročito smanji ogroman deficit EU u trgovini s Kinom.

Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Josep Borrell je upravo u Evropskom parlamentu obrazložio da je za EU Tajvan jako važno pitanje zbog toga što se polovina svjetske trgovine odvija kroz tajvanski moreuz i zato što Tajvan proizvodi polovinu svjetskih potreba za mikročipovima bez kojih ne bi opstala ni civilna ni vojna industrija i na Zapadu.

Otud, po riječima Borrella, mora da se razgovara i sa Kinom koja odlučno stavlja do znanja da želi da uspostavi novi svjetski poredak zajedno sa zemljama izvan upliva Zapada.

Borrell je, što možda odražava i neku promjenu među partnerima unutar Unije, podržao stavove francuskog predsjednika Macrona oko toga da EU ne treba da bespogovorno slijedi SAD u sporu s Kinom oko Tajvana, već i da treba da poradi na stvaranju "strategijske autonomije" EU.

Visoki predstavnik EU je rekao da to nikako ne znači da se traži alternativa za odnose EU sa SAD i NATO, već je naglasio da će time svi ojačati  "jer ni SAD niti NATO ne mogu preuzeti odgovornost da rješavaju sve bezbjednosne krize koje ugrožavaju Evropu...koja mora izgraditi sopstvene kapacitete".

federalna.ba/Beta