Crna Gora možda neće stići prevesti sve propise Evropske unije, razmatra se korištenje hrvatskog jezika

Crna Gora možda neće stići na vrijeme prevesti sve zakone Evropske unije prije pristupanja EU, pa Evropska komisija razmatra mogućnost privremenog odstupanja od pravila, uključujući opciju da Podgorici dozvoli korištenje nekog od službenih jezika EU kao pomoć, piše danas briselski Euronews, dodajući da bi najizgledniji bio hrvatski.

Prije nego što uđe u EU, a Crnoj Gori je cilj da postane 28. članica 2028. godine, ta država mora usvojiti i prevesti pravnu tekovinu Unije – desetine hiljada propisa koji čine pravni okvir EU. U Briselu raste zabrinutost da taj posao neće biti završen na vrijeme.

„Crna Gora će morati blagovremeno, prije pristupanja, osigurati prijevode pravne tekovine na svoj službeni jezik i obučiti dovoljan broj prevodilaca i tumača potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU nakon pristupanja“, piše u Pregovaračkom okviru te zemlje s EU.

Podgorica je značajno investirala u administrativne kapacitete i uvjerava da će sve biti završeno na vrijeme. Međutim, Komisija je, rekli su zvaničnici EU za Euronews, počela razmatrati rezervne planove.

Hrvatski kao moguća opcija

Razlog za razmatranje rezervnih planova jeste to što je Hrvatska, koja ima bilateralni spor s Crnom Gorom i koji bi mogao odgoditi proces pristupanja, izrazila zabrinutost zbog kvaliteta pojedinih crnogorskih prijevoda pravnih tekstova.

Od kako je Hrvatska postala najnovija članica EU 2013. godine, obim propisa EU gotovo je udvostručen.

Briselski portal navodi da države kandidatkinje moraju prevesti relevantne pravne akte na svoj jezik, koji će njihovim ulaskom u članstvo postati službeni jezik EU, dok su institucije Unije odgovorne samo za završnu provjeru prije objavljivanja u Službenom listu EU u vrijeme pristupanja.

„Službe Komisije su u redovnom kontaktu s Crnom Gorom i prate dinamiku rada na prevođenju pravnih akata“, rekao je portparol Komisije za Euronews.

Komisija sada razmatra nekoliko mogućnosti za potencijalno odstupanje od pravila EU, uključujući da Crna Gora koristi neki jezik EU kako bi na vrijeme popunila praznine i tačno prevela preostale propise.

O jeziku koji bi mogla koristiti odlučila bi Podgorica, ali očigledan kandidat je hrvatski, službeni jezik EU koji je razumljiv onima koji govore crnogorski.

„Standardni crnogorski jezik pripada istom dijalekatskom kontinuumu kao i bosanski, hrvatski i srpski standardni jezik, pa su svi međusobno razumljivi“, navodi se u nedavnoj studiji o crnogorskom jeziku.

Pitanje jezika osjetljivo u Crnoj Gori

Ipak, to je samo jedna mogućnost koja možda ne bi odgovarala Crnoj Gori, piše briselski portal i navodi da je politika identiteta duboko ukorijenjena na Zapadnom Balkanu te da se Podgorica godinama borila da crnogorski jezik bude zvanično međunarodno priznat.

Odstupanje od pravila u toj oblasti nije novina u EU, a presedan je postavila Malta.

Ta država je zbog manjka kvalificiranih prevodilaca dobila izuzetno prijelazno odstupanje od obaveze prevođenja svih pravnih akata EU na svoj jezik na tri godine nakon pristupanja Uniji 2004. godine, uz obavezu da se zaostali prijevodi na malteški jezik završe do kraja 2008. godine.

Drugi primjer je Irska, ali uz ključnu razliku. U njenom slučaju do odstupanja je došlo decenijama nakon što je ušla u EU, kada je irski postao punopravni službeni jezik, a ta država privremeno suspendirala obavezu prevođenja svih akata EU na irski.

federalna.ba/Beta