Raste potrošnja struje, BiH traži nove izvore energije
Potrošnja električne energije raste, proizvodnja uglja se smanjuje, a hidroelektrane ovise o vremenskim prilikama. Sve to ističe neophodnost osiguravanja dodatnih izvora energije. U okviru pravedne tranzicije, planirano je zatvaranje Rudnika Zenica te razvoj fotonaponskih elektrana u Tuzli i Banovićima. Osim toga, izgradnja gasovoda, posebno u okviru projekta Južne interkonekcije, ključna je za osiguranje stabilnog snabdijevanja energijom.
Unapređenje rada i povećanje proizvodnje u rudnicima u fokusu je Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Međutim, rudnici ne proizvode dovoljne količine uglja, što se odražava i na proizvodnju električne energije. Zbog povećane potrošnje potreba za drugim izvorima energije postaje neophodna da bi se elektroenergetski sistem održao.
“Imamo drastično povećanje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini, ne samo domaćinstava nego i privrede. Svaki novi tehnološki napredak traži za sobom energiju. Država jeste teritorija, jesu ljudi, ali država ako želi da bude samostalna, da ima svoju sigurnost - mora obezbijediti dovoljne količine hrane i dovoljne količine energije”, ističe Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
Pred nama su izazovni projekti energetske tranzicije i jačanja energetskog sistema. U okviru procesa pravedne tranzicije planirano je zatvaranje Rudnika Zenica i socijalno zbrinjavanje radnika.
“S druge strane, kroz ovaj projekat želimo u Tuzli i Banovićima u dva rudnika podići dvije fotonaponske elektrane. I to je realno model pravedne tranzicije u koju smo već ušli kao Federacija. Donijeli smo hrabru odluku jer smo vidjeli u kakvom smo sistemu kad je rudarski sektor u pitanju”, kaže Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
Veća upotreba gasa u domaćinstvima, ali i u proizvodnji električne energije također je jedan od načina da se osigura stabilan elektroenergetski sistem. Izgradnja gasovoda, u okviru projekta Južne interkonekcije, predstavlja jedan od kapitalnih projekata. Osim toga, planirana je i izgradnja još jednog gasovoda od Kladnja do Tuzle.
“Želimo dodati tri projekta, a to su tri gasne elektrane, po jedna u Tuzli, Kaknju, i vjerovatno u Mostaru i na taj način želimo povećati količinu gasa koja će se koristiti i da kroz ekonomski model da dođemo do niže cijene gasa”, dodaje Lakić.
Južna interkonekcija mogla bi donijeti energetsku sigurnost, jer bi Bosna i Hercegovina dobila stabilan sistem snabdijevanja prirodnim gasom. Također, uvođenje novih izvora energije, poput solarne, značajno bi osnažilo cjelokupan elektroenergetski sistem, a samim tim osiguralo i nezavisnost zemlje.
federalna.ba