Dvije od tri smrti od vrućine u Evropi izazvane ljudskim djelovanjem

Evropa je ovog ljeta pretrpjela rekordne temperature, a posljedice su bile smrtonosne. Prema najnovijoj analizi smrtnosti u 854 velika evropska grada, čak dvije od tri smrti povezane s vrućinom mogu se direktno pripisati globalnom zagrijavanju izazvanom ljudskim djelovanjem. Naučnici su izračunali da je od ukupno 24.400 smrtnih slučajeva zabilježenih u periodu od juna do avgusta, njih 16.500 uzrokovano dodatnim zagrijavanjem koje donose staklenički plinovi.

Prema rezultatima, klimatske promjene su u prosjeku podigle temperaturu u gradovima za 2,2 stepena Celzijusa, čime je znatno povećan broj žrtava ekstremnih vrućina. „Lanac uzroka od sagorijevanja fosilnih goriva do porasta temperature i smrtnosti je neupitan,“ istakla je Friederike Otto, klimatologinja sa Imperial College London i koautorica izvještaja. „Da nismo nastavili sagorijevati fosilna goriva tokom posljednjih decenija, većina od procijenjenih 24.400 ljudi u Evropi ne bi umrla ovog ljeta.“

Analiza je pokazala da su stariji građani najugroženija skupina – čak 85 posto preminulih bilo je starije od 65 godina, dok je 41 posto bilo starije od 85 godina. Epidemiolog Garyfallos Konstantinoudis, jedan od autora studije, upozorio je da se stvarni broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom vjerovatno potcjenjuje, jer se uzrok smrti rijetko navodi kao toplinski udar ili vrućina. „Velika većina smrti uzrokovanih vrućinom događa se u domovima i bolnicama, gdje osobe sa postojećim zdravstvenim problemima budu dovedene do krajnjih granica,“ rekao je on.

Lokalni mediji iz nekoliko evropskih zemalja objavili su i potresne priče o žrtvama. Među njima je i Manuel Ariza Serrano, sedamdesetsedmogodišnji bivši vijećnik iz La Ramble u Španiji, koji se srušio i preminuo tokom šetnje u avgustu, dok je temperatura u regiji Córdoba dostizala čak 45 stepeni. U Italiji je život izgubio i 47-godišnji Brahim Ait El Hajjam, otac četvero djece i vlasnik firme za postavljanje podova, koji je radio na betonskim radovima za školsku zgradu u blizini Bolonje na dan kada su temperature dosegle 38 stepeni. Njegov 19-godišnji sin Salah rekao je za italijansku TV stanicu Antena 3 da je tog jutra zvao majku i rekao joj da ide kući pripremiti ručak i da će stići do podneva. Brahim je preminuo samo dva dana prije nego što je stupila na snagu regionalna zabrana građevinskih radova na otvorenom u najtoplijem dijelu dana.

Stručnjaci upozoravaju da, iako su evropski gradovi danas znatno bolje pripremljeni nego tokom razorne toplotne katastrofe 2003. godine, kada je umrlo čak 70.000 ljudi, zdravstvene službe i dalje teško prate rastuće temperature i starenje populacije. Ljekari i javnozdravstveni radnici ističu potrebu za izradom lokalnih akcionih planova za vrijeme toplotnih talasa, urbanim ozelenjavanjem i većom dostupnošću klimatizacije za najugroženije skupine, posebno za štićenike domova za starije osobe.

„Nijedan grad u Evropi nije imun na smrti uzrokovane ekstremnim vrućinama. Ako ne djelujemo odmah, broj žrtava će nastaviti rasti,“ rekla je Madeleine Thomson, stručnjakinja za prilagođavanje klimatskim promjenama iz organizacije Wellcome. „Moramo hitno ukinuti upotrebu fosilnih goriva i zaštititi one koji su najugroženiji.“

federalna.ba/The Guardian