Domazet: Akcize ne trebaju biti smanjene, ključ rješenja je u PDV-u
Na bh. tržištu nema nestašice naftnih derivata, ali ni hitnih zaštitnih mjera na nivou države. Prosječna plata pokriva manje od polovine osnovnih troškova i stanovništvo je zabrinuto za preživljavanje sa rastućim cijenama. U problemu je i realni sektor u kojem strahuju za radna mjesta i gubitak izvoznih poslova usljed energetske krize. Potencijalnih mjera ima ali ne i političke volje da se usvoje. Hitan odgovor potreban je sa državnog nivoa.
U prva dva mjeseca ove godine izvoz u zemlje Evropske unije iz Bosne i Hercegovine iznosio je dvije milijarde i 27 miliona maraka. U odnosu na isti period prošle godine to je povećanje za tri i po posto, pokazuju to podaci Državne agencije za statistiku. Međutim, uporedo se bilježi ukupan pad izvoza za dva posto, čemu, prema ocjenama stručnjaka, značajno doprinosi rat na Bliskom istoku. Bosanskohercegovačka privreda, uveliko ovisna o evropskom tržištu, sa strahom prati kretanja u Evropskoj uniji, pa, iako zvaničnih informacija o većem padu broja zaposlenih nema, bojazan je prisutna.
„Mislim da se kriza neće odmah preliti na neka masovna otpuštanja, ali će sigurno usporiti rast primanja i otvaranja radnih mjesta. Ključni izazov u našem radu neće biti samo inflacija, nego kombinacija skupih inputa, logističkih ograničenja i slabije vanjske potražnje što dugoročno može smanjiti konukrentost izvoznog sektora“, kaže Bariša Šušnjar, potpredsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
„Svakako da svaki rast troškova može dovesti do pada prodaje pa i do prestanka proizvodnje u određenom periodu. U suštini zaista je teško biti optimista, prije možemo očekivati pogoršanja stanja nego poboljšanje“, upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.
I bez trenutno najvećeg svjetskog problema, poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini već nekoliko mjeseci suočena je s brojnim izazovima. Među njima već spomenuta CBAM taksa te jednostrane kvote na uvoz čelika iz BiH koje je uvela Srbija, i, u konačnici, energetska kriza uzrokovana blokadom Hormuškog moreuza.
„Troškovi će biti jako veliki i u dovozu repromaterijala i inputa i jako veliki u samom plasmanu robe. Željeznice se vrlo malo koriste kod nas i za uvoz i za izvoz. To bi opet moglo smanjiti troškove, ali u ovom slučaju to nije tako“, dodaje Gavran.
„Ono što također zabrinjava jeste i činjenica da dolazi do smanjenja narudžbi iz inostranstava i tu ćemo imati problem sa izvoznicima upravo zbog toga što i u Evropskoj uniji državama gdje se najviše izvozi iz Bosne i Hercegovine su pogođeni, odnosno, i oni smanjuju privredne aktivnosti“, tvrdi Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Propali pokušaji smanjenja akciza uzrokovani političkom blokadom trebali su sniziti cijenu goriva za oko pola marke. U međuvremenu, iz Uprave za indirektno oporezivanje najavljuju novi Zakon o akcizama, ali ni za njega trenutno nema političke volje, kao ni za otvaranje novog Graničnog prijelaza u Gradišci, koji bi, u prvom redu, olakšao privredi. Profesor Anto Domazet smatra da akcize ne trebaju biti smanjene, jer, prema njegovom mišljenju, ključ rješenja nalazi se u PDV-u.
„Okrenite se PDV-u. Kada cijene derivata rastu, PDV raste. Danas je PDV po litri dizela skoro 20 feninga veći od stanja prije mjesec dana. Na 130 miliona litara prosječne mjesečne prodaje to znači oko 26 miliona KM, u čemu FBiH oko 18, RS oko 8 miliona i nešto sitno Distrikt Brčko. Ostavite taj PDV na snazi i iz njegovog prirasta napravite fond iz kojeg ćete pomagati one koji su ugroženi energetskim i drugim siromaštvom“, kazao je on.
Inače, aktuelna dešavanja snažno utječu na rast potrošačkih cijena i inflacije, te je tako, prema podacima Centralne banke BiH, inflacija za prva dva mjeseca iznosi 4,19 posto, a bilježi se i godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga, koji je procijenjen na 4,73 posto.
federalna.ba