videoprilog Ivane Đurđević Bajić (Dnevnik 1)

Dok troškovi rastu: Bh. proizvođači i kupci u katastrofalnom položaju

Talas poskupljenja koji je obilježio kraj prošle godine, prelio se, po svemu sudeći i na novu. Poremećaji na svjetskom ekonomskom tržištu i rast osnovnih životnih namirnica doveli su do toga da skoro 50% potrošačke korpe čine troškove za hranu. U isto vrijeme, bh. proizvođači u katastrofalnom položaju. Prošlu godinu obilježili su gubici u prozvodnji. Prepušteni sami sebi već sada najavljuju smanjenje ili potpuni prestanak proizvodnje .

Godina nova, problemi stari. Dok rastu potrebe za proizvodnjom domaće hrane, mogućnosti su sve manje. Proizvodnja odavno neisplativa.

"Ta sjetva će nas koštati kao, recimo, dvije sjetve prethodnih godina. Otišlo je nenormalno, nenormalno je poskupilo. Malo se tješimo što cijene žitarica sad imaju neki porast, međutim nije ni to cijena neka kad pogledate cijene đubriva i repromaterijala, koje je opet 2-3 puta skuplje i od kukuruza i od pšenice", kaže nam Dragiša Stajić, proizvođač.

Zbog niske otkupne cijene žitarica, proizvođači zahtijevaju niže cijene hljeba i pekarskih proizvoda, ali i ostalih proizvoda.

"Poskupljenja idu na teret građana, mi smo upozoravali da će do toga doći. Sve institucije pokušavaju da se zaštite, jedino je poljoprivredna proizvodnja ostala nezaštićena u ovoj državi i potrošači. A i mi smo i proizvođači i potrošači vidite i sami nikad se ne zna kad svane dan kakva će cijena čega biti", govori Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

A cijene divljaju. Na gradskoj tržnici, kažu trgovci, gotovo da nema proizvoda čija cijena nije bar dva puta mijenjana. Poskupilo je sve.

"Od crnog luka, krompira, pasulja, ovih najvažnijih životnih namirnica, a da ne pričamno o blitvi, špinatu, paprikama, svemu ostalom. Baš je poskupilo. Šljiva, od kako radim na pijaci, nikad skuplja nije bila. 9 maraka je očišćena, a 8 KM sa košpom, orasi 18-20, lješnici 15-18. Baš, baš skupo", smatra Onelija Stanković, trgovkinja na zelenoj pijaci.

Talas poskupljenja izbalansirale bi robne rezerve. No, u BiH ih nemamo. Ublažila bi ih i ekspanzija domaće proizvodnje, a ona je zbog nekontrolisanog  uvoza pred kolapsom.  Usljed poskupljenja, sindikalna potrošačka korpa je - tvrde analitičari- premašila 2.000 KM. I dok rastu cijene, pred ambasadama evropskih zemalja - rastu i redovi. Rastu i redovi u BiH, ali jedino oni na biroima i pred humanitarnim organizacijama.

federalna.ba

Proizvođači BiH troškovi
uvoz izvoz BiH
0 22.05.2022 09:10
sport Borilački sportovi karate kup Goražde BiH
0 21.05.2022 18:29
Zoran Milanović specijalne postrojbe BiH
0 20.05.2022 12:44
Igor Kalabuhov Rusija BiH diplomatija
0 19.05.2022 21:58