Dodik najavio deblokadu - izlaz iz krize ili slijepa ulica?
Nazire li se rješenje izbornog zakona, prerano je prognozirati. Isto kao što je hoće li i kada institucije države biti deblokirane. Ultimatumi na sve strane. A onih za deblokadu svakim danom je, čini se, sve više. Popis, zna se, kroji Milorad Dodik. I sada ima novi zahtjev. Zakon kojim će biti zabranjeno nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom u zamjenu za povratak Srba u državne institucije. Prijedlog zakona će, najavio je, skoro uputiti, no pitanje je hoće li njegove zahtjeve drugi prihvatiti.
Ultimatumi za povratak u državne institucije pisani, brisani, pa opet pisani. Sve u potrazi za partnerima, kojih za ovaj vid razgovora, čini se od početka manjka. A nakon što su oni ključni Čubrilovićev poziv da se o krizi raspravlja u entitskom umjesto u državnom parlamentu odbili, uslijedio je novi prijedlog i novi prostor za razgovor.
“Da se kazni svako onaj ko određeni kolektivitet - BiH, RS, FBiH, Brčko Distrikt ili kantone, institucionalni subjekt, nazove genocidnim ili bilo kojim drugim imenom, da se zaprijeti kaznom zatvora od pet godina, kao i za bilo koju nacionalnu grupu. Ako taj zakon prihvate naši partneri u Parlamentarnoj skupštini, mi smo spremni da učestvujemo u radu”, poručio je Dodik.
Zanimljivo, o ovom prijedlogu, bar kako kažu, oni koji su u prvoj rundi pisanja ultimatuma učestvovali sada ništa ne znaju. Ali i dalje, skidajući odgovornost sa sebe - čekaju da se drugi dogovore.
“Očekujemo da u narednim danima vidimo šta je politički dogovor vladajuće koalicije SDA, SNSD i HDZ, da li su zakopali ratne sjekire po ko zna koji put, pa će malo smiriti situaciju i opet ih otkopati”, kaže Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH.
O sjekirama prozvani ne govore. Istina, HDZBiH ih sa SNSD-om i nema. Ni Čubrilovićev poziv, ni mjesto, za razliku od Izetbegovića, Čović nije otvoreno odbio. A od posljednjeg Dodikovog prijedloga ni SDA ne bježi. Možda je to, kažu, jedini izlaz.
“Dodik traži način da se vrati u Parlament BiH, Vijeće ministara. I to je dobro, mi to podržavamo. Mi nikada nismo jedan narod, npr. sprski, nazivali genocidnim, niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Dejtonu 1995. godine, ali znamo šta je prethodilo. Nemamo namjeru vrijeđati entitete niti narode. Tako da to jeste vjerovatno neki izlaz za ovu situaciju koju sada imamo”, smatra Bakir Izetbegović, dopredsjedavajući Doma naroda BiH (SDA).
Za Izetbegovića izlaz, za druge slijepa ulica. Dodiku, u Našoj stranci, bez papira ne vjeruju. Ne vjeruju ni s papirom. Prijedlog bi podržali, ali...
“Ne mislim da će vrijeđanje Bosne i Hercegovine, sabotiranje njenih institucija prestati čak i kada bismo mi usvojili te prijedloge jer bi onda za 15 dana se pojavilo nešto novo”, stava je Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu BiH.
Jedni skeptici, drugi kategorični. Iz DF-a, kao i do sada, Dodiku novo NE.
“Je li to onaj isti gospodin Dodik koji je prije 15-ak godina isto tako tvrdio da je entitet RS nastao na genocidu. Istina se ne utvrđuje brojem ruku u parlamentima, ona je takva kakva je. Jako dobro znaju na čemu je nastao entitet RS: na genocidu, na izvršenju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i sve dok bude postojao taj entitet, to će da bude okov oko vrata cjelokupnom srpskom narodu”, poručuje Zlatan Begić, poslanik DF-a u Predstavničkom domu BiH.
Dok su u DF-u donijeli odluku u SDP-u nisu. Teško je, kažu, prejudicirati da li će dići ruke ili ne dok zakon ne pročitaju, ali im je već jasno da je ovo Dodikov način da se vrati u institucije, koji je očigledno uslijedio nakon Vučićeve molbe.
Da li će dobiti podršku u Parlamentu sada je stvar matematičkih kalkulacija. Ako Dodik - iako sada tvrdi da neće - odustane od poništavanja Inzkovog zakona, možda matematika bude na njegoj strani.
federalna.ba