Sejdić: Ne mislim da ću dočekati implementaciju presude
Svakodnevna borba sa diskriminacijom i stereotipima karakteristika je života romske populacije. Nejednakost i u pravosuđu bila je razlog održavanja dvodnevne radionice pod nazivom Aktivnim dijalogom do dekonstrukcije stereotipa i jednakog pristupa pravdi. Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, zajedno sa Romskim informativnim centrom Kali Sara, putem edukacija osigurava jednaka prava za sve pred pravosudnim institucijama.
Za dvije sedmice trebali bi biti raspisani opći izbori. Na političkoj sceni totalno rasulo, bez državnog budžeta i bez reforme Izbornog zakona. Kandidati, ipak, spremni. Iako imena još nisu poznata, javnost već nagađa i kreira liste prije zvanične objave. Kao i do sada, praksa se neće mijenjati. Pravo da budu birani imaju samo konstitutivni narodi, a ostali će pričekati. Među njima i Dervo Sejdić. Iako je Evropski sud za ljudska prava prije 12 godina presudio u njegovu korist, na implementaciju presude još čeka.
“Ja sam stariji čovjek i ne mislim da ću je ja dočekati u ovom političkom okruženju. Rekao sam - ili smjenom sadašnjih političkih struktura prilikom izbora 2022. u oktobru ili da se malo načekamo biološkom smjenom ove generacije”, kaže Sejdić.
Pravo da budu birani samo je jedno na listi uskraćenih prava. Diskriminacija romske populacije je sveprisutna. Pogrešan pristup najčešća je karakteristika odnosa države prema Romima. Često zatvorena vrata institucija i ranije spomenuti pogrešan pristup viđen je i u pravosuđu. Ponovo na štetu Roma. No, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH prepoznalo je ovaj problem i nastoji omogućiti jednak pristup pravdi bez izuzetka.
“VSTV BiH provodi brojne aktivnosti koje se odnose na unapređenje položaja ranjivih grupa pred bh. pravosuđem. Naš cilj jeste smanjiti bilo kakvu pojavu diskriminacije kada osobe romske nacionalnosti dolaze u kontakt sa pravosuđem”, izjavila je Ana Bilić-Andrijanić, rukovoditeljica unapređenja učinkovitosti sudova i odgovornosti sudaca i tužitelja u BiH.
Sejdić ističe: “U sudskim procesima vrlo često zbog stereotipa, predrasuda pa i nepoznavanja diskriminacije, kako direktne tako i indirektne, imamo pogrešnu procjenu na nivou određenog predmeta”.
Tamnija boja kože, neobično ime i prezime, jezik - razlike su koje društvo, uglavnom, ne prihvata pozitivno, navode iz Centra Kali Sara, te dodaju da društvo prvo primijeti ono što mu se ne sviđa dok potpuno zanemaruje onu drugu stranu. A, ona uvijek postoji - u svemu i kod svakoga.
federalna.ba