Decenija pregovora Crne Gore za članstvo u EU: Potrebni rezultati, a ne deklarativna posvećenost evropskim integracijama

Crna Gora je i dalje lider u regionu u pregovorima sa EU, ali za punopravno članstvo potrebni su rezultati, a ne deklarativna posvećenost evropskim integracijama, poručeno je na konferenciji u Podgorici, povodom deset godina od početka pregovora Crne Gore za članstvo u EU.

Crna Gora je 2012. godine zvanično otpočele pregovore o punopravnom članstvu. Kao zemlja za koju se čest kaže da je lider u EU integracijama, Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, dok je zatvorila tri poglavlja.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović, poručila je da nije dovoljna deklarativna posvećenost evropskim integracijama, već da su potrebni rezultati. Ona je kazala da se, kada je Skupština u pitanju, može se govoriti o nekoliko etapa u procesu integracija.

Podsjetila je na više usvojenih rezolucija, formiranje Odbora za EU integracije, saradnju sa Evropskim parlamentom. Rekla je da nije dobro kada izvršna vlast ne sarađuje sa zakonodavnom, što se desilo u prethodnom periodu i posljedice su se osjetile u pregovaračkom procesu.

Đurović smatra da su se, zbog geopolitičkih dešavanja i agresije Rusije, građani EU od euroskeptika okrenuli u pravcu proširenja EU, i da je to dobar signal za zemlje Zapadnog Balkana.

"Nažalost, nije dobar motiv za tu promjenu raspoloženja. Crna Gora jeste i dalje predvodnik u pregovaračkom postupku, vidi se da imamo snažnu podršku partnera iz EU, ali je jasno da je ovo posljednja šansa za Crnu Goru. Ako ne iskoristimo ovu šansu ne možemo govoriti ni o principu regate, niti možemo imati neku očiglednu evropsku perspektivu, već ćemo doći u mnogo nezavidniji položaj“, kazala je predsjednica parlamenta.

Đurović je navela da ne može a da ne, kako kaže, osjeti gorčinu da se poslije deset godina, uslovno rečeno, "vrtimo u krug".

"Imali smo i boljih i lošijih perioda, imali smo u početku dosta jaku poziciju, dok je poslije u nekom periodu došlo do zastoja. Nažalost, u posljednje vrijeme, i potpunog zastoja. Ono što žalim i što primjećujem je da od 2019. u okviru plenuma nikada nije razmatran nijedan polugodišnji izvještaj o pristupanju Crne Gore EU i mislim da to nije dobra poruka“, rekla je je Đurović.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica, kazao je da su za deset godina dugih i zamornih pregovora, pokrenuti reformski procesi, otvorena su sva poglavlja, a zatvorena tri.

On uočava da se ponovo javlja nada za Zapadni Balkan i Crnu Goru u smislu proširenja EU.

"Prije svega, agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila okolnosti i ponašanje EU. Po prvi put, izuzev pandemije, u više posljednjih godina, vidjeli smo zaista odlučan i energičan nastup. Vidjeli smo ponovo na sceni jednu evropsku vrijednost koja je, u prethodnom periodu, sve više blijedila – ponovo je na djelu bila evropska solidarnost. Međutim, ta ista solidarnost mora biti pokazana i prema Zapadnom Balkanu. Posljednje informacije koje stižu jasno nam govore da na jednak način nisu tretirane Ukrajina i Moldavija i zemlje našeg regiona“, kazao je Koprivica.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, podsjetio je da je i Hrvatska prošla dug i težak proces pregovora sa EU.

"Drago mi je da podrška građana Crne Gore EU ne opada. Prošle godine je bilo usporavanja, ali je Crna Gora i dalje lider u regionu. Crna Gora je ipak najdalje odmakla od svih kandidata, uprkos činjenici da četiri i po godine nije zatvoreno nijedno novo pregovaračko poglavlje. I dalje Crna Gora u EU parlamentu ima iskrenu podršku svih proevropskih političkih grupa kao i konsenzus oko reformi koje su nužne, kako bi se otklonili nedostaci crnogorskih institucija koji usporavaju proces“, rekao je Picula.

Kako je naveo, danas, sa novom manjinskom Vladom, sa nekim novim, od ranije dokazanim ljudima na pozicijama važnim za zatvaranje poglavlja ta perspektiva svakako izgleda bolje.

Ipak, napominje da nedostatak napretka u reformi pravosuđa i raširenost korupcije ostaju dvije ključne teme za koje treba efikasna zakonodavna podrška.

"Nikako se ne smije zaboraviti ograničen napredak na polju slobode medija, borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja, te stranog uticaja u crnogorskim medijima“, rekao je Picula.

Ambasador Francuske u Podgorici Kristijan Timonije kazao je da su poglavlja 23 i 24 veoma bitna za pregovarački proces Crne Gore, jer je osnovno da pravosuđe funkcioniše.

Zamjenik šefice Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri kazao je da u ovom trenutku postoji optimizam i da Crna Gora ide u dobrom pravcu.

"Postoji posvećenost procesu integracija i snažna podrška evropskih institucija. Očekujemo više rada u postavljanju prioriteta nove Vlade, planova, krajnjih rokova", naveo je Seri.