Crnogorska ministrica optimistična oko brzog rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom

Crnogorska ministrica optimistična oko brzog rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom
(Izvor: Fena)

Podgorica je „optimistična” da će Crna Gora i Hrvatska riješiti većinu bilateralnih pitanja „u narednim mjesecima”, rekla je u srijedu ministrica europskih poslova te zemlje Maida Gorčević. 

Gorčević je na konferenciji za medije na marginama plenarne sjednice Europskog parlamenta, koji je u srijedu usvojio pozitivno izvješće o napretku njezine zemlje prema EU, naglasila da hrvatsko i crnogorsko ministarstvo imaju „dobru komunikaciju” te da je Podgorica uz pomoć hrvatskih stručnjaka dosad uspjela zatvoriti 13 poglavlja. 

„Želimo riješiti sva pitanja prije pridruživanja EU, a to je i jasan signal o tome kako želimo rješavati stvari kao buduća članica”, rekla je ta političarka iz redova vladajućeg Pokreta Europa sad!, prenosi Hina. 

„Komunikacija traje, te se nadam da ćemo u narednim mjesecima riješiti sva pitanja, ili barem većinu”, rekla je Gorčević i dodala da je Podgorica optimistična po tom pitanju. 

Crna Gora ima ambiciozan plan postati 28. članica Europske unije 2028. godine, koji je dan ranije u EP-u ponovio i njezin predsjednik Jakov Milatović. Gorčević je na konferenciji rekla da je cilj Podgorice do kraja ove godine zatvoriti sva poglavlja. 

Nakon te etape uslijedit će proces ratifikacije u državama članicama, pa i u Hrvatskoj koja s Crnom Gorom ima niz otvorenih pitanja. Početkom mjeseca u Tivtu ih je naveo hrvatski premijer Andrej Plenković – obeštećenje logoraša i pronalaska 14 nestalih iz Domovinskog rata, nastavak procesuiranja ratnih zločina te rješenje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine. 

Predsjednik hrvatske vlade naveo je i pitanje spomen ploče na bivšem logoru Morinj, mjesta na kojem su tijekom Domovinskog rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i nužnost promjene ime bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora. 

Hrvatska traži i razgovore o granici, kao i povratak Školskog broda Jadran, šezdesetak metara dugačkog jedrenjaka koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka, no u trenutku rata se nalazio na remontu u Crnoj Gori koja ga od tada nije vratila.

„Moj dojam je da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi” na pitanjima koje joj je Hrvatska predstavila, a „koja nisu nešto nerješivo”, rekao je premijer tada, poslije susreta s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Hrvatska Crna Gora odnosi Evropska Unija