Danska odlučna - EU birokratski zid nije nesavladiv

U sklopu kontinuiranih napora Evropske unije da smanji birokratiju, Danska – koja trenutno predsjedava Vijećem EU – pozvala je Bruxelles da bolje procjenjuje utjecaj novog zakonodavstva na kompanije i državne institucije.

U dokumentu u koji je imao uvid briselski portal Euractiv, Kopenhagen procjenjuje da bi zakonodavni prijedlozi koji su trenutno predmet rasprave među državama članicama mogli koštati kompanije i javnu upravu čak 85,9 milijardi eura, odnosno 38,3 milijarde godišnje.

Dodaje se da bi novi zakoni mogli imati i jednokratan finansijski učinak od 69,9 milijardi eura za kompanije i 1,8 milijardi za vlade.

O tom dokumentu razgovarat će ministri finansija EU na sastanku koji se održava sutra i prekosutra u Kopenhagenu.

"Omnibus" prijedlozi

Procjene iz dokumenta zasnovane su na analizama utjecaja koje je provela Evropska komisija, a odnose se na administrativne troškove s kojima se kompanije suočavaju kao rezultat postojećeg zakonodavstva EU – troškove koje Eurostat procjenjuje na oko 150 milijardi eura godišnje.

Kopenhagen snažno podržava napore Bruxellesa da pojednostavi zakonodavstvo putem serije tzv. „omnibus“ prijedloga, čiji je cilj smanjenje regulative u različitim sektorima – uključujući korporativnu odgovornost i izvještavanje o održivosti.

Ova inicijativa dio je šire strategije EU da potakne svoju oslabljenu ekonomiju i spriječi prebacivanje poslovanja kompanija u Sjedinjene Američke Države ili Kinu.

„Moramo smanjiti birokratiju i ukloniti prepreke“, poručila je danska premijerka Mette Frederiksen u julu, na početku danskog predsjedavanja EU, dodavši da evropske kompanije „moraju imati najbolje moguće uvjete za uspjeh na globalnom tržištu“.

Posvećeno premalo pažnje

U novom dokumentu priznaje se da je ponekad teško kvantificirati koristi EU zakonodavstva, poput poboljšanja općeg blagostanja ili sigurnosti. Ipak, ističe se da evropske prijestolnice često posvećuju premalo pažnje finansijskim posljedicama novih zakona.

„Kako bi se dodatno podržali ovi važni napori ka pojednostavljenju i smanjenju troškova primjene propisa, evropski zakonodavci moraju usvojiti i proaktivan, budućnosti okrenut pristup, koji prati utjecaj novih zakona“, navodi se u dokumentu.

Trenutno, samo 70% zakonodavnih prijedloga o kojima se pregovara među državama članicama sadrži procjene utjecaja, a i tamo gdje one postoje – često su djelimične, ne pokrivaju sve relevantne aspekte i troškovi mogu biti podcijenjeni, ističe se dalje.

Takav pristup, kako se navodi, nosi rizik da novo zakonodavstvo EU ima nepredviđene posljedice ili da nametne prekomjerne troškove kompanijama i javnim institucijama.

federalna.ba/Beta