Kad bakica ili softver unište internet: Bizarni primjeri digitalnih kolapsa

U svijetu u kojem jedna greška može baciti naše uređaje u haos, sve – od ajkula do autoritarnih vlada i starijih gospođa – uspjelo je oboriti internet, piše Thomas Germain za BBC.

To nas podsjeća koliko su krhke internetske usluge na koje se svakodnevno oslanjamo. U ponedjeljak, 20. oktobra 2025. godine, milioni korisnika su se probudili i otkrili da im omiljene aplikacije, stranice za igre, internet bankarstvo i digitalni alati ne rade. Smatra se da je problem izazvala greška u bazi podataka Amazon Web Services (AWS) – odjeljenju Amazona za računarstvo u oblaku.

AWS pruža digitalnu infrastrukturu za milione web stranica i platformi velikih kompanija. Prekid je pogodio izuzetno popularne igre Roblox, Fortnite i Pokémon Go, društvenu mrežu Snapchat, poslovne alate Slack i Monday.com, kao i desetine banaka.

Ovo je najnoviji u nizu velikih internetskih prekida u posljednje vrijeme. Kako se naša infrastruktura sve više isprepliće s internetom, ovo sigurno neće biti posljednji veliki kolaps. Historija računarstva prepuna je primjera digitalne krhkosti, a padovi sistema iz prošlosti pokazuju kako bi mogao izgledati dan kada se internet jednostavno ugasi.

Plavi ekran smrti

U petak, 19. jula 2024. godine, svijet se probudio uz, kako su mnogi nazvali, najgoru digitalnu krizu svih vremena. Neuspješno ažuriranje softvera iz kompanije CrowdStrike, giganta cyber sigurnosti, oborilo je oko 8,5 miliona računara, prikazujući širom svijeta zloglasni Microsoftov plavi ekran smrti. Prema podacima FlightAwarea, avio-kompanije su otkazale više od 46.000 letova u jednom danu, bolnice su odgađale operacije, a hitne službe 911 u SAD-u suočile su se s prekidima. U kinu Film Forum prešli su na gotovinska plaćanja jer sistem za kartice nije radio.

Microsoft i CrowdStrike su kasnije objavili rješenje, ali su posljedice trajale danima. IT stručnjaci su podsjetili da se ažuriranja nikada ne šalju petkom.

„Postoji cijena za udobnost koju uživamo“, kaže Ritesh Kotak, analitičar cyber sigurnosti i tehnologije. „Ovo će se ponovo dogoditi, a tehnički gledano, problem s CrowdStrikeom bio je jednostavan. Sljedeći put možda nećemo biti te sreće.“

Greška u matrici

Jedan od prvih velikih internetskih prekida dogodio se 1997. godine zbog greške u kompaniji Network Solutions Inc. Kako je izvijestio New York Times, pogrešno konfigurisana baza podataka oborila je svaku web stranicu koja je završavala na .com ili .net — ukupno oko milion stranica, što je tada činilo ogroman dio interneta. Ljudi nisu mogli primati e-mailove, pretrage su završavale neuspjehom, a mnogi biznisi su trpjeli gubitke.

Iako su tada problemi bili ograničeni, danas bi sličan incident imao daleko teže posljedice. Dvadeset jednu godinu kasnije, napad zlonamjernim softverom u zajednici Matanuska-Susitna na Aljasci oborio je brojne digitalne servise i vratio oko 100.000 ljudi u prošlost.

„Cyber napad, Bože pomozi, skoro je sve zaustavio“, izjavila je stanovnica Helen Munoz za BBC 2019. godine. „Zapravo, općina još nije u potpunosti obnovila svoje sisteme.“

Zaposleni su bili zaključani izvan svojih radnih stanica, biblioteke su morale isključiti sve uređaje, a u jednoj vladinoj kancelariji radnici su morali koristiti mašine za pisanje. Prošlo je deset sedmica prije nego što su većina sistema ponovo proradila.

Treba nam deblji kabl

Ponekad problemi počinju u fizičkom svijetu. Neko vrijeme, cijela Armenija zavisila je od jednog optičkog kabla koji je prolazio kroz Gruziju. To se pokazalo kao ogroman rizik. U 2011. godini, 75-godišnja žena prekinula je taj kabl a time i internet za 2,9 miliona Armenaca, dok je kopala u blizini sela Ksani tražeći bakar. Uhapšena je, ali ubrzo puštena zbog starosti. „Nemam pojma šta je internet“, rekla je kasnije novinarima.

„Osjetite to kad nemate internet. Počnete ludjeti“, rekao je Vahan Hovsepyan, savjetnik u organizaciji RIPE NCC. „Nema načina da se osigura stabilnost kada imate kabl dug hiljade kilometara.“

Da internet nije ništa drugo nego niz cijevi, pokazuje i slučaj iz Zimbabvea, gdje je 2017. godine cijela zemlja izgubila internet na pola dana — jer je traktor u Južnoj Africi presjekao kabl.

Podmorski kablovi takođe su na meti ajkula i drugih morskih životinja koje ih grizu, uzrokujući prekide još od 1960-ih. Danas Google omotava svoje podmorske kablove materijalom nalik Kevlaru kako bi ih zaštitio od internetomrzećih ajkula.

Digitalni kolaps

Četvrtina kanadskog interneta i telefonskih usluga prestala je raditi 2022. godine zbog kvara u kompaniji Rogers Communications. Oko 11 miliona ljudi ostalo je bez interneta i telefona. Hitne službe nisu mogle primati pozive, bolnice su otkazivale preglede, a firme nisu mogle primati kartična plaćanja. Čak je i The Weeknd morao otkazati koncert.

„Prijateljica mi je doslovno propustila pravosudni ispit jer nije mogla pristupiti e-mailu gdje su joj bili podaci o sali“, rekao je Kotak.

Zakonodavci, kaže on, mogu spriječiti ovakve probleme ako uvedu strožije sigurnosne mjere. Ipak, često su i same vlade te koje namjerno isključuju internet – bilo zbog cenzure, bilo kao način kontrole stanovništva.

Prema organizaciji Access Now, od 2016. godine zabilježeno je više od 1.500 slučajeva gašenja interneta od strane vlada, vojski i policijskih snaga.

Na primjer, istog dana kada se dogodio CrowdStrike kolaps, Bangladeš je gotovo potpuno isključen s interneta zbog sukoba između studenata i policije. Više od 150 ljudi je poginulo, a prekid interneta otežao je pristup informacijama.

Raste broj onih koji internet smatraju osnovnim ljudskim pravom. „Razmislite o svemu čemu vam internet daje pristup – poslu, obrazovanju, zdravstvu, komunikaciji“, kaže Zach Rosson iz Access Now. „Njegovo isključenje otežava humanitarnu pomoć i sprječava dokumentovanje zločina.“

Indija je svjetski rekorder po broju internetskih gašenja, ali slične mjere koriste i Iran, Rusija, Alžir, Senegal, Tanzanija, Kamerun i Venecuela.

Veliki kolaps

Tamo gdje internet zavisi od jednog optičkog kabla, postoji ogromna Ahilova peta.

„Manjak raznolikosti u digitalnom ekosistemu čini nas ranjivima“, kaže Casey Oppenheim, izvršni direktor kompanije Disconnect. „CrowdStrike je pokazao da kad toliko mnogo zavisi od jedne firme – dovoljan je jedan pogrešan potez da sve padne.“

Drugim riječima, monopolizacija tehnološkog sektora povećava rizik od globalnih internetskih kolapsa.

Najpoznatiji pad interneta u historiji zapravo se nikada nije dogodio – Y2K Bug iz 2000. godine. Strah od toga da će kompjuteri zamijeniti 2000. sa 1900. godinom izazvao je globalnu paniku. Ljudi su gomilali hranu i vodu, a mediji najavljivali kolaps vlada i finansijskih sistema. No, do velikog sloma nije došlo – osim nekoliko manjih tehničkih problema.

Iako se potpuni kolaps interneta još nije dogodio, CrowdStrike i AWS incidenti pokazuju koliko smo mu blizu. Stručnjaci upozoravaju: sljedeći bi mogao biti onaj pravi – veliki.

federalna.ba/BBC (Thomas Germain)