AI i mediji: Kako izbjeći zamke u korištenju umjetne inteligencije?

Umjetna inteligencija više nije pojam iz znanstveno-fantastičnih filmova nego realnost. Iako za mnoge još obavijena velom misterije, uvukla se u sve pore života. S obzirom na to da se munjevito razvija i da postaje sveprisutna, sa sobom nosi strahove, izazove, ali i prednosti. Što od toga donosi medijskom sektoru, istraživala Damira Ibranović.

Umjetna inteligencija nije ništa drugo nego visokosofisticirana tehnologija koja nudi bezbroj mogućnosti, a koje se mogu zloupotrijebiti ili iskoristiti za olakšanje i skraćenje različitih radnji ljudima u različitim sektorima. Ni medijski sektor nije isključen - niti za korištenja benefita, ali i zloupotreba.

„Upravo moramo razmišljati o tome da je neophodno puno opreza tokom korištenja AI-ja. Moramo razmišljati o govoru mržnje, moramo razmišljati o deepfakeu, o fotografijama generisanim AI-jem“, kaže Selma Fukelj, novinarka i projektna koordinatorica u Media Centru Sarajevo.

Za sada jedini način za izbjegavanje zamki u korištenju AI-ja je dvosmjerna akcija odgovornosti - na novinarima je da savjesno i u okviru etičkih načela profesije koriste AI, a na publici, konzumentima da kritički promišljaju. Jer zakonskih okvira i regulativa, gotovo da nema. Pojedine redakcije u BiH prave interne protokole.

„Sad svako od kolega, i neko novi ko dođe, tačno zna šta da radi, šta smije, šta nije poželjno prilikom korištenja umjetne inteligencije. Sad mogu reći da nemamo jednog, nego svako od nas ima po jednog asistenta koji mu pomaže u svakodnevnom radu, da se novinar može posvetiti autorstvu, priči da je napiše na što bolji način“, naglašava Nikola Bačić, glavni urednik portala Hercegovina.info.

Neke države, među kojima su i Slovenija, Hrvatska i Srbija, djelomično su regulisale ovu oblast. U svijetu, recimo, Japan je jedini ima poseban zakon, dok je u EU na snazi najsveobuhvatniji AI akt, čijih bi se postulata trebala držati i BiH na putu ka Evropi. Ipak, postoje i manjkavosti.

„Uglavnom su to neke preporuke koje se tiču označavanja AI generiranog sadržaja, kao i nužne ljudske verifikacije prilikom toga. Ovo je zaista jedno polje koje se rapidno razvija, tako da ćemo morati pričekati u tom smislu. Rekla bih da idealno rješenje ne postoji“, navela je Amina Vatreš, asistentica na FPN UNSA.

„Ključno je da tekstovi generisani umjetnom inteligencijom, budu označeni kao takvi. Audio i video sadržaj, koji se sastoji od onoga što nazivamo „deepfake“ sadržajem, također generisan umjetno, mora biti prikazan kao takav“, pojasnio je Thierry Breton, bivši komesar Evropske komisije za unutrašnje tržište.

I to je ključ, u periodu strelovitog razvoja umjetne inteligencije - jasno naglasiti svojoj publici da gleda, čita ili sluša sadržaj koji su proizvele jedinice i nule. Ako ne proizvele, onda pomogle da se producira sadržaj koji se plasira u medije. U tom duhu - i za izradu ovog priloga korišten je ChatGPT za pronalazak informacija o postojećim zakonima i regulativama za korištenje umjetne inteligencije u svijetu.

federalna.ba