216 godina od smrti Mula Mustafe Bašeskije

Na današnji dan, 18. augusta 1809. godine, u Sarajevu je preminuo jedan od najvažnijih hroničara bosanskohercegovačke prošlosti, Mula Mustafa Bašeskija, pjesničkog pseudonima Ševki, što znači "svijetli". Bio je alim, učitelj, pjesnik, pisar i ponajviše, nepokolebljivi svjedok svoga vremena.

Zahvaljujući njegovom djelu, poznatom kao „Ljetopis“, danas imamo dragocjene podatke o svakodnevici Sarajeva i Bosanskog ejaleta u drugoj polovini 18. stoljeća.

Rođen je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine, u Mimar Sinanovoj mahali, gdje je proveo veći dio života. Bio je sin Ahmedov, a unuk Kadri-hodže, kako sam bilježi u svome djelu – jedinom pouzdanom izvoru o vlastitom životu.

Osnovno obrazovanje stekao je u mektebu kod hodže Sulejmana efendije Arnauta, gdje se isticao kao učenik i postao kalfa. Izučio je i svilarski (kazaski) zanat kod majstora Šahinbašića, ali se nije zadržao u zanatstvu – njegov put je vodio u obrazovanje i javnu službu. Bio je mualim, imam, hatib i, na kraju, narodni pisar koji je iz svoga dućana pored Begove džamije pisao molbe, žalbe, ugovore, oporuke i poučavao druge.

Najveći trag ostavio je kao hroničar. Njegov „Ljetopis“ nije samo zbir historijskih činjenica – to je i svjedočanstvo duše jednog grada. Bašeskija bilježi sve: poplave, požare, bolesti, političke događaje, pa čak i pojave poput crvenog snijega. Među zabilježenim tragedijama ističe se kuga iz 1762. godine, koja je odnijela 15.000 života u Sarajevu. U 50 godina pisanja, upisao je gotovo 4.000 umrlih muškaraca, uz detaljne opise njihove ličnosti i statusa.

Posebno je značajna njegova izjava kojom započinje svoj Ljetopis:

„Ovdje ću bilježiti datume nekih događaja koji se zbiše u gradu Sarajevu i Bosanskom ejaletu, jer sve što se zabilježi ostaje, a sve što se pamti nestaje."

Pisao je i pjesme, uglavnom na turskom, ali su sačuvane i četiri na bosanskom jeziku, koje se ubrajaju u najranije primjere alhamijado književnosti: „Ramo i Saliha“, „Zečkova pouka“, „Ah, divojko, bila nosa“ i „Galen prosi gizdavu divojku“.

Njegov rad i duh ostavili su dubok trag u bošnjačkoj kulturi. 

Iako se tačna lokacija njegovog mezara nikada nije sa sigurnošću utvrdila, pretpostavlja se da je ukopan u blizini svoje kuće, na mezarluku u Mimar-Sinanovoj mahali.

Mula Mustafa Bašeskija bio je svestrani intelektualac, čovjek znanja i duha, koji je tiho služio svom narodu, svom jeziku i svom vremenu. Njegov zapis ostaje trajno svjetlo prošlosti, onakve kakva je bila, ne uljepšana, već iskreno i pažljivo zabilježena.

federalna.ba