Zračni napadi SAD na Irak i Siriju, 30 mrtvih

Sjedinjene Američke Države su tokom noći izvele zračne napade na proiranske položaje u Iraku i Siriji. Američka vojska tvrdi da je pogođeno više od 85 ciljeva. Irak je saopštio da je poginulo najmanje 30 osoba, uključujući civile. Damask optužuje Vašington (Washington) da na opasan način rasplamsava sukobe na Bliskom Istoku, dok London ističe da nepokolebljivo stoji uz SAD.

Sjedinjene Američke Države su kasno sinoć pokrenule napade na ciljeve u Siriji i Iraku koji su povezani s Iranom. Osvetnički napadi su odgovor na napad dronom na američku bazu u sjeverozapadnom Jordanu gdje su stradala tri vojnika, a sama baza je bila tajna. Iran je negirao umiješanost. Povodom napada su se oglasili iz Sirije, kazavši da se okupacija ne može nastaviti. Sirijska vojska navodi da je određeni broj ljudi ubijen i ranjen, no ne daju precizne podatke. Ističu da među ubijenima ima i civila te također ukazuju na ogromnu štetu na privatnoj i javnoj imovini. Centralna komanda SAD-a je uz snimak polijetanja bombardera objavila da Iranska revolucionarna garda i njihove pridružene milicije predstavljaju direktnu prijetnju stabilnosti Iraka, regije i sigurnosti Amerikanaca.

"Nastavićemo da preduzimamo akcije. Činimo sve što je potrebno da zaštitimo naše ljude i smatramo odgovornim one koji ugrožavaju njihovu sigurnost", rekao je general Majkl Erik Kurila (Michael Erik Kurilla), komandant američke Centralne komande.

Napadi na mete u Iraku i Siriji snimljeni su i iz tih država te su mnogi snimci objavljeni na društvenim mrežama. Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) izjavio je da su odgovorili na napad na američku bazu tako što su gađali snage Iranske revolucionarne garde i njihove saradnike u Siriji i Iraku:

"Prema mojim naredbama, američka vojska je pogodila ciljeve koji pripadaju snagama Iranske revolucionarne garde i njihovim militantnim grupama u Siriji i Iraku. Počeli smo odgovarati na napad i nastavićemo tako, kad i gdje mi odaberemo."

Skoro četiri mjeseca borbi učinile su Gazu "nenastanjivom“, saopštile su Ujedinjene nacije, dok je izraelska opsada dovela do strašne nestašice hrane, vode, goriva i ljekova. Najmanje 17.000 djece u pojasu Gaze ostavljeno je bez pratnje ili odvojeno, prema procjenama UN-a. Operacije izraelske vojske u Kan Junisu (Khan Younis) primorale su civile da pobjegnu u Rafah na jugu Gaze.

"Rafah je lonac očaja pod pritiskom i plašimo se onoga što slijedi“, rekao je Jens Lerke (Jens Laerke), portparol Kancelarije UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova.

Izraelske snage će nastaviti svoju vojnu kampanju ka Rafahu, rekao je izraelski ministar odbrane Joav Galant (Yoav Gallant), uprkos ogromnom broju palestinskih civila tamo. Velika Britanija bi mogla zvanično priznati palestinsku državu nakon prekida vatre u Gazi bez čekanja na ishod višegodišnjih pregovora Izraela i Palestinaca o tom rješenju, rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron (David Cameron). Tokom proteklog dana, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, u izraelskim napadima ubijeno je 112 Palestinaca, a 148 je povrijeđeno.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je donio odluku da otpusti glavnokomandujućeg Oružanih snaga te zemlje Valerija Zalužnog, zbog sukoba oko mobilizacije.  "Rusija ima više snaga i naoružanja od Ukrajine, a da bi Kijev stekao prednost na bojnom polju, neophodna je veća mobilizacija", izjavio je Zalužni, kada se zalagao za dodatnu mobilizaciju od pola miliona ljudi. Zelenski je ovaj prijedlog odbio, djelimično zato što Ukrajina nema sredstava da isplati plate novim regrutima bez povećanja poreza. O ovoj situaciji oglasio se i portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je kazao da je jasno da stvari ne idu prema planu u Kijevu.