Zlatni tanjiri i politički hladan tuš: Charles III između počasti i odbijanja u SAD-u

Na neki način, biti kralj znači živjeti između dvije krajnosti. Jednog dana dočekuju vas s najvišim počastima – hvale vas američki predsjednik, aplauzom vas pozdravlja Kongres, a serviraju vam luksuzna jela na zlatnim tanjirima. Već sljedećeg, suočavate se s otvorenim ignorisanjem i političkim porukama koje dovode u pitanje i simboliku i nasljeđe vaše krune. Upravo takvu situaciju doživio je Charles III tokom svoje posjete Sjedinjenim Američkim Državama, a posebno u New York Cityju, gdje je stigao kako bi prisustvovao ceremoniji polaganja vijenaca u čast žrtvama napada 11. septembra 2001., piše u četvrtak The Guardian.

Od Vašingtona do New Yorka: nagla promjena atmosfere

Samo dan ranije, kralj Charles III boravio je u Washingtonu, D.C., gdje je njegov nastup ocijenjen diplomatskim uspjehom. Njegov opušteni odnos s Donaldom Trumpom i odmjereni govor pred američkim Kongresom protumačeni su kao važan korak ka popravljanju odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

Međutim, atmosfera u New Yorku bila je znatno drugačija.

Gradonačelnik Zohran Mamdani jasno je dao do znanja da ne želi privatni susret s britanskim monarhom. Njegov tim je odmah po najavi ceremonije istakao da će gradonačelnik prisustvovati događaju, ali bez ikakvog zasebnog sastanka s kraljem. Ovakav potez predstavljao je svojevrsno odstupanje od protokola na koji je britanski dvor navikao.

Kontroverza oko dijamanta Koh-i-Noor

Razlog rezervisanog odnosa nije bio samo politički stav, već i historijsko pitanje koje i dalje izaziva polemike. Govoreći o mogućem susretu s kraljem, Mamdani je izjavio da bi ga, ukoliko bi imali priliku za razgovor, ohrabrio da vrati čuveni dijamant Koh-i-Noor. Riječ je o 106-karatnom dragulju koji se danas nalazi u britanskoj kruni, a koji je u posjed Kraljice Victorije dospio još 1849. godine. Kritičari tvrde da je dijamant oduzet od tada desetogodišnjeg indijskog vladara Duleepa Singha nakon britanske kolonijalne ekspanzije, te da bi trebao biti vraćen Indiji.

Iz buckinghamske palate nisu željeli komentarisati ovu temu.

Ceremonija bez bliskog susreta

Na samoj lokaciji Svjetskog trgovačkog centra, kralj Charles III i kraljica Camilla odali su počast žrtvama, u pratnji bivšeg gradonačelnika Mikea Bloomberga, umjesto Mamdanija. Ipak, uprkos političkim tenzijama, došlo je i do kratkog susreta između kralja i aktuelnog gradonačelnika. Njihov susret bio je kratak, ali su razmijenili rukovanje i osmijehe, što je ostavilo utisak barem minimalne diplomatske korektnosti.

Posjeta je protekla uz izuzetno pojačane sigurnosne mjere, naročito u donjem dijelu Manhattana. Nakon nedavnog incidenta na večeri dopisnika Bijele kuće, pristup pojedinim dijelovima grada bio je ograničen, a građani su morali prolaziti kroz dodatne kontrole. Zbog strogo kontrolisanog pristupa medijima, kralj nije bio suočen s pitanjima o osjetljivim temama, uključujući povezanost njegovog brata princa Andrewa s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.

Ipak, simbolika nije mogla biti izbjegnuta. Ceremonija se održala nedaleko od zatvora Metropolitan, gdje je Epstein preminuo 2019. godine dok je čekao suđenje.

Kraljevska porodica ranije je isplatila višemilionsku nagodbu Virginiji Giuffre, koja je optužila princa Andrewa za seksualno zlostavljanje. Andrew je negirao optužbe, a nagodba nije uključivala priznanje krivice. Giuffre je, prema dostupnim informacijama, preminula prošle godine.

Tokom posjete SAD-u, kralj Charles III našao se i na meti kritika jer nije planirao susrete s Epsteinovim žrtvama.

Foto: Angelina Katsanis/AP

Reakcije građana: ravnodušnost i frustracija

Dok su političke i historijske teme dominirale medijima, reakcije običnih građana bile su znatno prizemnije. Mnogi Njujorčani izrazili su nezadovoljstvo zbog poremećaja u saobraćaju i pojačanih sigurnosnih mjera. Jedna od građanki opisala je situaciju kao „operaciju CIA-e“, naglašavajući zbunjenost i frustraciju zbog zatvorenih stanica podzemne željeznice i policijskih kontrola.

Što se tiče samog kralja, interes građana bio je prilično mlak.

„Nemam neko posebno mišljenje. Oni žive svoj život, to ne utiče na mene“, rekla je jedna stanovnica, dodajući kako ne podržava ideju monarhije – ni u SAD-u, ni bilo gdje drugo.

Posjeta kralja Charlesa III Sjedinjenim Državama tako je pokazala dvije strane savremene monarhije: onu diplomatsku, koja i dalje može privući pažnju i priznanje svjetskih lidera, i onu kritičku, koja podsjeća na neriješena pitanja historije, kolonijalizma i savremenih političkih vrijednosti.

Između svečanih večera i javnih prozivki, kralj je u Americi još jednom osjetio koliko je njegova uloga – i dalje – istovremeno simbolična, ali i duboko politička.

federalna.ba