"Zgrabili su sve" - Huti u Jemenu dovode humanitarne organizacije na ivicu opstanka

Amina se bori da održi ono što je preostalo od njene humanitarne mreže u Jemenu. Osjeća se slomljeno dok gleda kako organizacija koju je osnovala prije nekoliko godina propada, opisuje BBC.

„Sjećam se kako je 1.600 siromašnih porodica lišeno novčane pomoći jer su Huti insistirali da dobiju svoj dio novca,“ kaže ona.

Ograničenja rada lokalnih i međunarodnih organizacija

Kao i mnoge druge lokalne i međunarodne nevladine organizacije, Amina je suočena s velikim ograničenjima od strane Huta, koje podržava Iran i koji su de facto vladajuća sila u sjeverozapadnom Jemenu.

Njena organizacija obično provodi detaljne provjere korisnika prije dodjele pomoći. „Huti su željeli dati novac 300 porodica po svom izboru,“ kaže Amina. Kada je zamolila Hute da svoju želju iznesu međunarodnom donatoru, jer nije mogla opravdati dodjelu finansijske pomoći porodicama koje ne poznaje, inicijativa je propala – nijedna od 1.600 porodica nije dobila novac.

Jemen je u građanskom ratu od 2015. godine, što je dovelo do više od 377.000 smrtnih slučajeva i izazvalo jednu od najgorih humanitarnih kriza u svijetu, pri čemu više od 22 miliona ljudi zavisi od humanitarne pomoći, prema podacima UN-a. Prošla godina bila je posebno izazovna.

Gubici i prepreke 

Amina, čije je ime promijenjeno zbog sigurnosti, kaže da je njena organizacija izgubila 90 % sredstava i bila prisiljena otpustiti većinu od 450 zaposlenih. Prisjeća se incidenta kada je osam osoba preminulo u kampu za raseljene porodice kojem je njena organizacija pokušavala pristupiti.

„Uvjeti života žena su bili nezamislivi. Htjeli smo pružiti odjeću i higijenske pakete,“ dodaje. Međutim, Huti su odbili pristup, navodeći sigurnosne razloge.

Prije nego što je smanjila operacije svoje organizacije, Amina je vodila dugotrajne razgovore s Hutima kako bi organizacija opstala. Gorka je njena uspomena na otkazivanje UN-projekta namijenjenog ženama, nakon što Huti nisu izdali radne dozvole prije isteka roka.

„Insistirali su da jednu od njihovih kompanija angažujemo za realizaciju poljoprivrednog projekta, inače ne bismo mogli raditi“, objašnjava Amina. Slične priče dolaze i od drugih lokalnih i međunarodnih NVO-a.

Kontrola i nadzor humanitaraca

Od kada su Huti, također poznati kao Ansar Allah, preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sana'om 2014. godine, a potom i nad sjevernim i zapadnim područjima, rad humanitaraca je strogo nadziran i ponekad ometan.

Organizacije su prijavljivale pritvaranje osoblja, konfiskaciju imovine, kašnjenje radnih dozvola i diktiranje aktivnosti prema agendi Huta. Oštar pad finansiranja iz SAD-a dogodio se nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa označila Hute kao terorističku organizaciju početkom 2025. godine.

„Postalo je nemoguće djelovati jer je bilo nezakonito pružati bilo kakvu materijalnu podršku Ansar Allahu“, kaže službenik jedne međunarodne organizacije koji je tražio anonimnost.

Mnoge lokalne finansijske institucije također su bile pod sankcijama SAD-a, što je učinilo bankarski sistem nestabilnim i otežalo prikupljanje sredstava za Jemen. Nakon gubitka američkih donacija, „više od 50 % našeg finansijskog portfolija za Jemen nestalo je“, što je dovelo do potpunog prekida aktivnosti u sjevernom Jemenu.

Konfiskacija imovine i restart rada

Napuštanje sjevera nije bilo lako. Na putu izlaska, sve imovine organizacija – oprema, finansijski i ljudski resursi, dokumenti – su konfiskovani od strane Huta.

„Dok smo predavali prostorije zakupodavcima, vlasti su pokušale obiti vrata i zgrabile sve – agregate, servere, kompjutere.“

Zahtjevi za transfer arhiva i baza podataka su odbijeni, a ukoliko žele ponovo raditi u glavnom gradu, morat će početi „od nule“. Dvije međunarodne humanitarne organizacije, Save the Children i IRC, prošle godine su obustavile rad u područjima pod kontrolom Huta.

Zvaničnik UN-a je potvrdio da će WFP, koja je 2024. godine pružila pomoć osam miliona ljudi u Jemenu, okončati svoje višedecenijske aktivnosti u sjevernom dijelu zemlje do kraja marta.

To se dešava uprkos upozorenju WFP-a da se već kritična situacija u oblasti hrane očekuje da se dodatno pogorša ove godine, pri čemu se stanovništvo u tri provincije pod kontrolom Huta suočava s katastrofalnim nivoima gladi.

Lokalne organizacije same pred vlastima Huta

Amina otvoreno izražava bijes prema međunarodnim donatorima, optužujući ih da lokalne organizacije ostavljaju same da se suoče s Hutima i preuzmu sve rizike.

Kontaktiranje ljudi unutar Jemena nikada nije bilo jednostavno. Zvaničnici WFP-a, Save the Children i drugih organizacija odbili su dati izjave zbog straha od odmazde Huta.

Mnoge međunarodne organizacije imaju lokalno osoblje pritvoreno u zatvorima. UN navodi da 73 njihova službenika „ostaju proizvoljno pritvoreni“ od strane Huta, a neki od tih pritvora traju još od 2021. godine.

Smrt i strah među humanitarcima

„Ovi pritvori humanitarnih radnika imaju dubok utjecaj na operacije“, ponovio je šef humanitarnih aktivnosti UN-a, Tom Fletcher.

Saber, bivši član Save the Childrena, pobjegao je iz područja pod kontrolom Huta i sada živi u dijelu Jemena pod vladinom kontrolom. Prisjeća se straha nakon smrti svog kolege Hishama al-Hakimija u pritvoru u oktobru 2023. godine. Jedan od zaposlenih WFP-a također je preminuo u pritvoru u februaru 2025.

Amina dodaje da su neki njeni radnici prije više od pet godina zatvoreni jer su dijelili finansijsku pomoć porodicama prema vlastitoj procjeni potreba, zanemarujući listu korisnika koju su dostavili Huti.

„Morala sam prekinuti operaciju u ovoj sjevernoj provinciji kako bih osigurala oslobađanje mojih kolega,“ kaže, dodajući da su se neki vratili na posao tek nakon godinu dana psihološke podrške.

Optužbe o špijunaži

Huti su pritvorene humanitarce optužili da su špijuni. U oktobru prošle godine, lider Huta, Abdul Malik al-Houthi, izjavio je da je njegov pokret uhapsio „dobro obučene špijunske ćelije koje djeluju pod humanitarnom maskom“, uključujući članove WFP-a i UNICEF-a. UN je odbacio ove optužbe. Advokati koji brane humanitarno osoblje također su bili privedeni.

Oxfam, koji je također doživio pritvaranje dijela svog osoblja, poziva na pojačanu globalnu akciju kako bi se odgovorilo na „hitne i brzo pogoršavajuće humanitarne potrebe“ na sjeveru Jemena.

„Potrebna je veća i kontinuirana međunarodna podrška kako bi se spriječilo da situacija preraste u još katastrofalniju krizu,“ ističe direktor Oxfama za Jemen, Farran Puig.

Za lokalne aktiviste poput Amine, budućnost izgleda tmurno. Ona kaže da su šanse za opstanak „nezavisne humanitarne zajednice, kakvu poznajemo u sjevernom Jemenu“, sve manje.

federalna.ba