"Nije porodična tragedija već ubistvo"

Protestnom šetnjom, transparentima i simboličnom postavkom "Vrišteća tišina", na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici, Centar ženskih prava Zenica poslao je jasnu poruku o važnosti i potrebi zaštite žena od rodno zasnovanog nasilja te stradanja od strane partnera.

Kako je rečeno, cilj ovog jednosatnog okupljanja, kojem je prisustvovalo oko 200 građana, jeste da se podigne svijest javnosti o ozbiljnosti problema nasilja nad ženama i odgovornosti društva te svih građana i građanki o problemu femicida u BiH. Posljednji slučaj je ubistvo u Bihaću, koji je i bio povod ovakvih skupova širom Bosne i Hercegovine.

-Godišnje Centar ženskih prava ima oko 1.000 klijentica koje nam se obraćaju. Njih oko 90 posto doživjelo je neki oblik nasilja, a oko 75 posto doživjelo je neki oblik nasilja u zadnjoj godini prije dolaska u Centar - istakla je čelnica Centra ženskih prava Zenica Duška Andrić.

Žene ne ostaju pri svojim prijavama nakon doživljenog nasilja zbog činjenice "da se ne vjeruje njihovom strahu", ali žene, naglasila je, nisu krive zbog nasilja kao ni što ostaju u zajednici s nasilnikom. 

- Žene koje odlaze one samo trebaju našu podršku i poticaj društva i servise koji će ih dočekati i pomoći da same stanu na svoje noge - podvukla je Andrić.

Kazne za nasilnike su, smatra, male, a za one koji su prvi put učinili nasilje, to im se, uglavnom, oprašta.

Odovornost cijelog društva i države je za stvaranje sigurnijeg okruženja i efikasnijih mehanizama prevencije i zaštite žena od nasilja te njegove eskalacije u femicid.

Žene Goražda poručile s mirnog protesta 'Nijedna više'

Žene Goražda danas su se pridružile protestima koji su organizirani širom BiH, zbog svirepog ubistva u Bihaću. Sa skupa održanog na Trgu branilaca grada poručile su “Nijedna više”, uz poziv svim sugrađanima da se solidarišu sa majkama, suprugama, kćerkama i svim ženama.

-Mi žene Bosne i Hercegovine, ujedinjene i solidarne kažemo 'Nijedna više'. Ove sedmice ubijena je još jedna žena u Bihaću. Njen ubojica nije odmah uhvaćen. Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. godine ubijeno je više od šezdeset žena. Nije se desila porodična tragedija već ubistvo - poručeno je sa protesta.

Naglašeno je da se od 2017. godine kroz rad koordinacionog tijela u Goraždu radi na tome da se nasilje u porodici na ovom području shvati kao ozbiljna društvena pojava te da je u ovom periodu uložen veliki, ali očito ne i dovoljan napor da u Goraždu, ali i u cijeloj BiH žrtve nasilja budu adekvatno zaštićene i zbrinute.

-Tema nasilja u porodici nije interesantna za Tužilaštva, zamjera se žrtvi ako odustane i samo u rijetkim slučajevima se razumije zašto je često takav ishod u slučajevima porodičnog nasilja. Krajnje je vrijeme da se shvati da se žrtva teško odlučuje izaći iz nasilja ako nema adekvatnu zaštitu i ako nema perspektivu koja bi joj osigurala ekonomsku neovisna od počinitelja. Zato joj je potrebno da ima adekvatnu profesionalnu podršku, socijalno stanovanje i na kraju da je ekonomski zbrinuta - poručeno je sa skupa u Goraždu.

Naglašena je činjenica da su blage kazne za počinitelje nasilja, posebno u manjim sredinama kao što je Goražde, gdje se svi poznaju što, kako ističu, utiče i na neke sudske presude što se nikako ne bi smjelo dešavati.

Na protestima u gradu na Drini Goraždu pročitani su i zahtjevi žena Bosne i Hercegovine kojima se traži uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi te osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.

Mostar: Bunt građana iza kojih ne stoji nijedna politička opcija

Okupljanjem na Španskom trgu danas su i Mostarke i Mostarci pokazali soldarnost sa ostalih 19 gradova u BiH gdje su građani protestvovali protiv nasilja nad ženama i sve učestalijim ubistvima. Organizatori skupa ističu kako se ovdje radi o buntu građana iza kojih ne stoji nijedna politička opcija, a poruka je jasna ističu izmjena krivičnog zakona. Napominju da nije dovoljno raditi samo na dopunama krivičnog zakona već je potrebno usvojiti novi  zajedno sa zakonom o zaštiti od nasilja u porodicia koji mora biti usklađen sa istambulskom konvencijom. BiH se obavezala ispuniti ove obaveze kako bi dobila najbolji pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja gdje se uglavnom radi o ženama i djevojčicama.  

- Ono što se u proteklom periodu dešavalo je razgovaranje o inicijativama, pokušaj da se s nevladinim organizacijama zajedno ka ministarstvu pravde ide u smjeru izmjena krivičnog zakona kako bismo imali pooštravanje kazni i kako bi se femicid konačno na pravi način tretirao - kazala je Alma Kratina, zastupnica u zastupničkom Domu parlamenta FBiH.

- Mi tražimo da se u BiH, femicid kao takav ne postoji, već se ta djela tretiraju kao nasilje u obitelji ili obiteljskim zajednicama. Maksimalna kazna zatvora je do deset godina i mi ovim zahtjevamo pravu definiciju femicida isto takvu uvođenje u sve krivične zakone i podzakonske akte - poručuje Ivana Arapović- organizatorica skupa. 

Protestno okupljanje građana i aktivistica i u Bihaću nakon ubistva njihove sugrađanke

 Organizatori današnjeg protestnog okupljanja i šetnje u gradu Bihaću, na kojem se okupilo nekoliko stotina građana, bile su organizacije "Glas žene" i "Žene sa Une", te Inicijativa "Nisam tražila". Poručeno je kako građanke i građani Bihaća na ovakav način izražavaju najoštriji protest zbog nedavnog brutalnog ubistva njihove tridesetjednogodišnje sugrađanke, koju je ubio vlastiti suprug, ali traže i adekvatniju zakonsku protekciju žena i njihovog tretmana u društvu.

-Mi se konkretno iz Organizacije 'Žene sa Une' sa nasiljem u porodici suočavamo svaki dan. Prolazimo to sa ženama i djecom koji borave u okviru naše Sigurne kuće. Prošle godine ih je bilo 86, od čega 56 djece. Mnogi od njih su direktne žrtve nasilja od strane roditelja ili drugih bližih srodnika. Ove godine ih imamo već 50. Stvarno je dosta, previše, pogotovo kada se zbog nasilja u porodici desi ovakav tragičan čin i gubitak mladog života. Nevladine organizacije stalno šalju poruke i upozoravaju, međutim ovaj put se iskreno nadam se da će nas oni koji trebaju poslušati - kazala je Aida Behrem iz Organizacije "Žene sa Une".

Pod parolom "Naša bol je vaš sram" prezentirani su i neki od zahtjeva organizatora protestnog okupljanja i šetnje, koji tvrde kako bi se njihovim usvajanjem ili provedbom, barem donekle zaštitile žene, supruge, majke...

-Od nadležnih institucija zatraženo je uvođenje pravne definicije femicida, zatim uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte. Među zahtjevima je i hitno usklađivanje krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom (​​Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), kao i revidiranje kaznenih praksi. Mislim da je potpuno jasno kako se svi trebamo uključiti u rješavanje ovog ogromnog problema, a ne samo da mi iz nevladinih organizacija govorimo u prazno - riječi su Enise Raković iz Organizacije "Glas žene".

Prema navodima organizatora, ista poruka danas će biti poslana iz još 16 bosanskohercegovačkih gradova.

I žene iz Tuzle zatražile da se u krivični zakon uvrsti femicid

Na Trgu slobode okupilo se nekoliko stotina žena i građana Tuzle koji su iskazali svoje ogorčenje zbog svirepog ubistva žene u Bihaću. Smatraju da je krajnje vrijeme da se u krivični zakon uvrsti femicid, odnosno da je žena ubijena samo što je bila žena. 

- Žene se često vraćaju u nasilno okruženje i na njih se svaljuje krivica. One se vraćaju jer sistem ne odgovori adekvatno kako je propisano zakonom. Procjena rizika nije samo obaveza nevladinih organizacija. Zato imamo ove slučajeve i nije prvi. Mi stalno postavljamo jedno te isto. Cijelo društvo neozbiljno shvata ovaj problem - kaže Jasna Zečević iz Udruženja Vive žene u Tuzli. 

Nakon okupljanja na Trgu slobode žene i drugi građani Tuzle krenuli su u mirnu šetnju.

Članica Komisije za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla Rusejla Halilović kaže da društveni dijalog na temu populacione politike i ravnopravnosti spolova pokazuje da postoji veliko interesovanje građana za ove teme, a također je potvrdio i ispravnost ciljeva za koje se Komisija za ravnopravnost spolova Gradskog vijeća Tuzla bori.

-Jedini način da se prekine sa ovim strašnim dešavanjima jeste jačanje institucionalnih mehanizama za prevenciju, postupanje i zaštitu u slučajevima nasilja nad ženama. Svjedoci smo da se žene svakodnevno vrijeđaju, a sada smo svjedoci i gnusnih ubistava, zatim i žene u politici su izložene vrijeđanju, kako one tako i njihove porodice, pa čak i djeca - istakla je Halilović.

Podvlači kako je vrijeme da institucije shvate važnost promjene zakona i uvođenje femicida kao posebne kategorije zločina, kao i da nadležni shvate važnost prevencije nasilja. 

Banja Luka: "Naša bol je vaša sramota"

Okupljeni u Banjoj Luci poručili su da je cilj mirnih protesta da skrenu pažnju javnosti na postojanje problema zlostavljavanja žena i zločina nad ženama. Pravosudnim institucijama su poručili da ozbiljnije pristupe rješavanju ovog problema.

Neki od zahtjeva su da se uvede pravna definicija femicida, da se femicid tretira kao krivično djelo u svim zakonskim i podzakonskim aktima, da se Krivični zakon uskladi sa tzv. Istanbulskom konvencijom. To su samo neke od poruka koje su poslane ne samo iz Banje Luke već i iz drugih gradova BiH u kojima su danas organizovani mirni protesti.

U Banjoj Luci je u protekloj godini ubijeno čak sedam žena. One su bile žrtve svojih supružnika ili partnera. Također, u zakonskim okvirima Republike Srpske femicid se ne tretira kao krivično djelo. Generalno u BiH su za femicid jako male kazne na šta su upozorili iz nevladinog sektora. "Naša bol je vaša sramota" ali i sramota svih onih koji šute i okreću glavu od problema koji je očigledan i nažalost sve zastupljeniji u našem društvu.

I iz Sarajeva poruke o potrebi uvođenja pravne definicije femicida

Mirni protesti žena “Naš bol je vaš sram!” na kojima je rečeno "ne femicidu“, nasilju nad ženama i njihovim sve češćim ubistvima, održani su danas u gradovima širom BiH. U Sarajevu su se aktivisti okupili na Trgu Alije Izetbegovića, odakle su krenuli u protestnu šetnju, te su na nekoliko minuta zaustavili saobraćaj kod Vječne vatre.

Protestima je traženo uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi, osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole te dosljedna primjenu zakona.

Kako je rečeno, više od jedne trećine krivičnih djela izvršeno je u stanu, kući ili dvorištu žrtve, što potvrđuje rezultate istraživanja koje pokazuju da je za ženu najmanje sigurno mjesto njen dom.

Damir Banović s Pravnog fakulteta UNSA, govoreći o značaju izdvajanja jednog krivičnog djela kao što je femicid, kaže da bi to vjerovatno značajno uticalo i na prevenciju. Smatra da bi se na ovaj način olakšao posao onim organima koji primjenjuju zakon, da ga prepoznaju kao posebno djelo i sukladno tome kažnjavaju osobe koje su počinioci.

-Nepostojanje jasne definicije femicida unutar krivičnog zakona znači da nemate jednu jasnu poruku zakonodavca, poruku pravnog sistema da je to nešto što je nedozvoljeno djelo. Recimo imate Zakon o zabrani diskriminacije, kada znate da je to nedozvoljeno ponašanje. Ako to podvodite pod nešto što je opšta zaštita, onda to može biti potencijalno dovoljno ali nemate jasnu poruku društva i države da jer to nepoželjno i nedozvoljeno - istakao je Banović.

Glumica Hasija Borić ukazala je također na značaj pravnog definiranja femicida te njegovog uvođenja u zakone.

Naglasila je da je u oba entiteta ratificirana Istanbulska konvencija, ali i da je bitno da se ona dosljedno primijeni. Također, istakla da su se u današnjim protestima ujedniile žene čitave BiH, u zajedničkoj nesreći.

Sociologinja Saida Mustajbegović kazala je da su današnji protesti bitni i kako bi se pokazalo onima koje trpe bilo kakvo nasilje da imaju potporu i da se i u ovom vremenu otuđenja ipak ne okreće glava od problema.

Mustajbegović je ukazala i na porast psihološkog nasilja u porodici.

"Nije se desila porodična tragedija, već ubistvo", "Nije nesretan slučaj, već ubistvo", "Nije zločin iz strasti, već femicid", "Žena je ubijena zato što je žena", neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestima.

federalna.ba