Zemlje zaliva, Amerika, Rusija i palestinsko pitanje

Bliski istok u fokusu je svjetske javnosti. Održan je sastanak vijeća za saradnju Golfskih zemalja.

Poruka jasna-prekid vatre u Gazi neophodan, mnogo je tvrde razloga za to, a I mnogo aktera kojima to odgovara. U okviru teme Bliski Istok na velika vrata ušao je i Vladimir Putin, ruski predsjednik.

Bliski Istok kao tema rasprave i u senatu doveo je do podjela. Kome podjele idu na ruku?

Katar je domaćin samita zemalja Golfskog zaljeva održanog u Dohi. Tema Gaza.

Domaćin samita šeik Tamim bin Hamad Al-Thani poručio je da bi arapske zemlje Zaljeva mogle igrati ulogu koja doprinosi rješavanju velikih izazova u regionu i smanjenju njegovih efekata.

„Izazov ne leži u rješavanju pitanja Gaze kao da je to zasebno ili izraelsko sigurnosno pitanje koje zahtijeva sigurnosne aranžmane. Rješenje prije leži u okončanju okupacije i rješavanju pitanja palestinskog naroda“, kazao je Al-Thani.

Još je jedan ovo pokušaj Katara da se etablira na geopolitičkoj sceni male moćne države koja moć pokazuje pregovaračkim umijećem. Oštro je osudio Katar nasilje Izraela u Pojasu Gaze pozivajući na hitan prekid vatre I dostavu humanitarne pomoći.

"Cijele porodice su izbrisane iz građanskog registra i krhka infrastruktura je gađana pored prekida u dostavljanju struje, vode, hrane, goriva i lijekova, kao i uništene bolnice, džamije, škole i osnovni objekti. Samoodbrana je izgovor za ovo. Međutim, samoodbrana se ne može primijeniti za okupaciju prema međunarodnom pravu i ne dozvoljava genocid koji Izrael čini", dodao je Al-Thani.

Turski predsjednik koji je čest medijator u skuobima tokom službene posjete Dohi prisustvovao je samitu. Turska je partner zemalja Golfskog zaljeva istakao je Recep Tayyip Erdogan naglašavajući nužnost okončanja sukoba u Pojasu Gaze.

„Netanyahuova vlada ugrožava sigurnost i budućnost cijelog našeg regiona s ciljem produživanja svog političkog vijeka. Smrt 17 000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, je zločin protiv čovječnosti i ratni zločin. Izrael ne bi trebao proći nekažnjeno za te zločine“, rekao je Erdogan.

Ipak nisu sve arapske zemlje usaglašene u stavovima za i protiv Izraela.

Svaka priča ima dvije strane, tako i ova. Glavni motiv je obustava vatre u Pojasu Gaze - ona nikome ne ide na ruku. Sporednih je više, a jednim imenom bismo ih mogli nazvati interesi. Arapske zemlje žele što brze okončanje sukoba u Gazi, prvenstveno zbog sigurnosnih izazova. Trusno je tlo Bliskog istoka i ne treba mnogo za eksalaciju jer frontova je više nego dovoljno. Hezbolah u Libanu, Huti u Jemenu, Iran. Izraelesko uništenje Hamasa nije garant njegovog nestanka. Takođe, arapske države nisu voljne da učestvuju u izgradnji novog političkog poretka - nakon završetka rata u Pojasu Gaze, jednog dana koji se sada ne može ni predvidjeti. Zašto - zato što to košta - nisu voljni ponovo ulagati u obnovu Gaze. Tačnije niko neće da plaća obnovu Gaze ako ne bude političkog rješenja. Zaljevske zemlje jesu bogate ali umorne su od takozvanog podmazivanja diplomatije novcem.

Bliski Istok trenutno je i tabla uticaja. Da bi pokazao svoj u posjetu je doputovao i Vladimir Putin ruski predsjednik, te tako dao do znanja EU i SAD-u da Rusija nije izolovana te da ima sfere uticaja šire nego što to smatra Vašington. Moskva vjeruje, da je arapski svijet epicentar globalnih promjena 2024. Zato je prisutna, pored neizostavnih ekonomskih blagodeti od trgovine naftom.

Za situaciju na Bliskom istoku Moskva odgovornom smatra Zapad.

„Trenutnu situaciju izazvale su Sjedinjene Američke Države, svojom nepromišljenošću u iskazivanju svoje iznimnosti kojom se razmeću posvuda“, kazala je Marija Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Razmetanjem kako to Rusi zovu poljuljala je Amerika i sebe. Usljed sve većih primjedbi Bidenovoj administraciji zbog podrške Izraelu Senat na čelu sa republikancima blokirao je paket pomoći Izraelu. Republikancima se u odluci pridružio i nezavisni kandidat Bernie Sanders što je dokaz da i unutar SAD nastaju podjele izazvane upravo palestinskim pitanjem.

"Za Bidena velika briga bi bila gubitak entuzijazma glasača američko-arapskog porijekla, taj odziv bi mogao biti manji jer oni osjećaju da Biden nije uradio dovoljno da podrži prava Palestinaca", ocijenio je analitičar Jonathan Hanson.

"Naša zajednica bi zaista radnije glasala za Mikija Mausa nego da glasa za nekoga ko ne vidi našu čovječnost", poručio je Khalid Turaan, Radna grupa Mičigena za Palestinu.

Kako će glasati Amerikanci vidjećemo uskoro, jasno je da svojim pro izraelskim potezima Biden gubi poene. Njegova administracija to pokušava popraviti ublažavanjem stavova. Kako će glasati Rusi to već skoro pa i znamo. 17. mart 2024. rezervisali su Rusi da vjerovatno potvrde svoju podršku Vladimiru Vladimiroviću. Do tada kreiraće i Vašington i Moskva polja svojih uticaja na geopolitičkim tablama, dok budu tražili rješenja za daleki Bliski istok.

federalna.ba