Zdravstveni sistem USK pred kolapsom: Nedostaje ljekara, pacijenti čekaju operacije

Zdravstveni sistem u USK je pred kolapsom. Skoro sve zdravstvene ustanove u ovom kantonu suočavaju se s hroničnim nedostatkom ljekara i specijalista. Kantonalna bolnica Bihać sa svega pet anesteziologa zbrinjava pacijente s cijelog područja kantona, dok pojedini ljekari rade i do 300 sati mjesečno. Dok zdravstveni radnici upozoravaju da sistem opstaje zahvaljujući njihovoj izdržljivosti, menadžment bolnice i resorno ministarstvo rješenje vide u novim specijalizacijama i promjeni dugogodišnje kadrovske politike. Može li zdravstveni sistem u Krajini izdržati do tada?

Pacijentici odgođena operacija zbog nedostatka anesteziologa

Maida Vojić u Kantonalnu bolnicu došla je s namjerom da riješi zdravstveni problem za koji joj je preporučena operacija. Nakon obavljenih pretraga i višemjesečnog čekanja, na dan zakazanog zahvata saopćeno joj je da operacija neće biti obavljena jer nema anesteziologa. Kući je otišla razočarana i zabrinuta za svoje zdravlje.

„Od 6 do 2 tako su me držali, i da je došao doktor poslije dva sata i rekao da nije dobio potpis od anesteziologa, držali su se i dalje svoje priče, a sve ostale su žene operisane. Kao, nije u tebe hitan slučaj i kao možeš čekati, da to da čekam da mi napad bude i da me onda prime kao hitan slučaj?“, iznosi Maida Vojić.

Ljekari rade i do 300 sati mjesečno

Ono što Maida opisuje, prema riječima zdravstvenih radnika, nije izolovan slučaj, već posljedica hroničnog nedostatka kadra. Bolnica koja pruža usluge stanovništvu cijelog kantona raspolaže sa tek pet anesteziologa. Istovremeno, ljekari rade znatno više od zakonom predviđenog fonda sati, upozoravaju iz Sindikata.

„To je dokaz da ova ustanova radi isključivo u vanrednim okolnostima, jer ako mi imamo situaciju da svaki mjesec većina ljekara mora raditi preko 200 pa i do 300 sati, a smije samo 165, to je dovoljan pokazatelj da ovdje fali jako puno kadra. Ovdje sistem funkcioniše isključivo zahvaljujući izdržljivosti radnika ove ustanove“, dodaje Amir Durić, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KB Bihać.

Nedostatak interventne kardiologije dodatni problem za pacijente

Nedostatak kadra ne zaustavlja se na bolničkim odjelima. Problem je prisutan i u domovima zdravlja širom kantona. Posljedice su duge liste čekanja, dodatno opterećenje Kantonalne bolnice i sve češći odlasci pacijenata u privatne zdravstvene ustanove, gdje preglede plaćaju vlastitim novcem. Jedan od gorućih problema je i nepostojanje interventne kardiologije u USK.

„Ako bi građanin USK dobio kod nas infarkt, u prvih sat je najvažnije da se zbrine, odnosno da se uradi rekanalizacija tog krvnog suda. U USK mi nemamo interventnu kardiologiju, prvi tercijarni centar je udaljen 300 km“, argumentira Emir Šabić, specijalista hirurgije u KB Bihać i zastupnik SDA u Skupštini USK.

Nove specijalizacije kao dugoročno rješenje

Menadžment Kantonalne bolnice ne negira ozbiljnost problema. Naprotiv, smatraju da je sadašnje stanje posljedica vođenja loše kadrovske politike godinama unazad. Kao privremeno rješenje dogovorena je saradnja s Kliničkim centrom u Sarajevu, čiji bi specijalisti dolazili u Bihać.

„Sve što je deficitarno i možemo, mi ćemo raspisati, tako da popunjavamo taj kadar. Ali nemoguće je preko noći. Šest godina traje specijalizacija iz neurohirurgije, tako i druge, četiri, pet godina, ovisno o vrsti specijalizacije, supspecijalizacije“, kaže Amel Kardašević, v. d. direktora Kantonalne bolnice u Bihaću.

Ministarstvo najavljuje promjenu kadrovske politike

Da je problem mnogo širi od Kantonalne bolnice, potvrđuju i iz resornog ministarstva. Nedostatak ljekara je posljedica dugogodišnjeg odobravanja specijalizacija bez jasne strategije i stvarnih potreba.

„Da se napravi jedna strategija za budući plan, da se specijalizacije odobravaju po potrebama, a ne da se specijalizacije odobravaju po željama, gdje smo došli u situaciju da nemamo ljekara porodične medicine, da nemamo pedijatara, da nemamo u Kantonalnoj bolnici anesteziologe“, zaključuje Meris Jušić, ministar zdravstva USK.

Za školovanje jednog specijaliste potrebne su godine, a zaustavljanje odlaska postojećeg kadra zahtijeva bolje uslove rada. Do tada, bolnica se oslanja na malobrojne i preopterećene radnike, a pacijenti moraju čekati. Najavljene mjere tek trebaju dati rezultate, a pitanje je može li zdravstveni sistem u Krajini izdržati do tada?

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.