Zbog zloupotrebe bolovanja, predstavnici poslovne zajednice predlažu promjene zakonskih pravila

Zbog zloupotrebe bolovanja, predstavnici poslovne zajednice predlažu promjene zakonskih pravila, kojima bi njegovo trajanje sa 42 bilo skraćeno na 15 dana, ali na teret poslodavaca. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH smatraju ovaj pristup neprihvatljivim i društveno neodgovornim. Vjeruju da dio poslodavaca ovim prijedlozima želi prenijeti svoje zakonske obaveze na državu i zdravstvene fondove kako bi u potpunosti smanjili troškove poslovanja.

Problem bolovanja u Federaciji BiH ponovo je u fokusu kako političara tako i ljekara, poslodavaca i radnika. Pitanje je samo jedno: Zadržavaju li se zaposleni u Federaciji BiH dugo na bolovanju? Poslovna zajednica ocjenjuje da trenutni propisi otvaraju ogroman prostor za zloupotrebe, naglašavajući kako će voditi računa o tome da medicinski opravdana prava radnika ni na koji način ne smiju biti dovedena u pitanje. U prosjeku se bh. radnici na bolovanju zadržavaju od 20 do 25 dana. Poslodavci tvrde da je taj broj u evropskim zemljama znatno manji.

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća:

„U jednoj Njemačkoj ili Evropskoj uniji to se kreće od šest do sedam dana. To je ogromno opterećenje poslodavaca. Oni koji su zaista bolesni budu tretirani na pravi način, obezbijeđeno je sve što je potrebno, ali oni koji zaista zloupotrebljavaju bolovanje – da ne mogu to raditi u narednom periodu.“

Poslodavci žele smanjiti broj dana bolovanja, čije troškove snose, sa 42 na 15 ili pronalazak načina da se strogo kažnjavaju oni koji ga zloupotrebljavaju. Sindikati ističu da su protiv ovog prijedloga. Također, zabrinuti su zbog načina na koji su radnici predstavljeni, ali i tvrdnjom da s namjerom iskorištavaju bolovanje. Navode da ljekari trebaju utvrditi stvarno stanje pacijenata.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH:

„Dajemo besplatnu pravnu zaštitu za sve članove sindikata. Imamo bezbroj tih postupaka koje smo dobili, koji su poslodavci javnog i realnog sektora morali platiti, morali vratiti radnike na posao. Vjerujte, do sada imamo jedno veliko iskustvo gdje oko 99% smo dobili u korist sindikata i u korist radnika.“

Trajanje bolesti ne može se reducirati, ali postoji zajednički stav da su potrebne strože kontrole bolovanja. Trenutno ih provode kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje. Njihovi kontrolori, kada otkriju neispravnosti, mogu samo obavijestiti relevantnu zdravstvenu instituciju, koja bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere.

Dženan Tikveša, rukovodilac Službe pravnih poslova Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo:

„Ovlaštenja su skučena jako kontrolorima. Oni utvrđuju samo činjenično stanje i to činjenično stanje dostavljaju u formi izvještaja. Za primjer bih uzeo susjednu Hrvatsku, gdje njihovi kontrolori imaju mnogo veća ovlaštenja nego naši, pa čak da mogu da ukidaju bolovanje.“

Analizirajući podatke u realnom i privatnom sektoru, poslodavci kažu da su zloupotrebe jednake. Navode da se u Evropskoj uniji u prosjeku ostaje sedam dana na bolovanju, ali je činjenica da se uslovi rada u Bosni i Hercegovini i razvijenim zemljama neuporedivo razlikuju.