Zbog poskupljenja energenata ponovno raste strah od  inflacija

Rast cijena goriva i plina ponovo je otvorio pitanje mogućeg novog vala inflacije, dok u eurozoni već bilježe jednu od najviših stopa. Prijeti li novo poskupljenje hrane i osnovnih proizvoda te treba li i hoće li država ograničiti cijene energenata kako bi zaštitila građane?

Prije rata dnevno je kroz Hormuški moreuz prolazilo gotovo 20 miliona barela nafte. Danas je taj obim sveden na minimum. Geostrateške prilike su nestabilne. U Bosni i Hercegovini prodavače ništa ne ograničava da dižu i diktiraju cijene na benzinskim pumpama, iako ne bi trebale automatski rasti dok ne budu potrošene rezerve kupljene po nabavnoj cijeni.

Kada je riječ o električnoj energiji, stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić navodi da situacija sada ovisi o tome hoće li biti dovoljnih količina domaćeg uglja. U prvih pola godine imali smo pad proizvodnje i u rukama Vlade je da omogući snabdijevanje termoelektrana dovoljnim količinama uglja. U tom slučaju možemo biti mirni kad je riječ o nestašici električne energije. Međutim, ako to ne osiguraju, neminovne su redukcije.

Damir Kreso, predsjednik Uprave Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine, uvjerava da mjesta za paniku nema.

Za dugoročnu sigurnost Federacije BiH potrebno je izgraditi još četiri terminala i osigurati mnogo veće rezerve od trenutnih, kaže Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Republika Srpska uopće nema zaliha. Ovaj entitet je u velikim zaduženjima. Kod nas je sve prepušteno dobroj volji privatnih kompanija, dok države u regionu smanjuju akcize i ograničavaju marže na naftne derivate. Međutim, bosanskohercegovački političari u predizbornoj kampanji brinu prvenstveno o očuvanju vlastitih pozicija i kontrole nad budžetskim sredstvima, kao i o stranačkim interesima, dok stvarni problemi građana, ekonomija i reforme ostaju u drugom planu.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.