Zbog koronavirusa su se i organizacije civilnog društva susrele s brojnim problemima
Organizacije civilnog društva predstavljaju jednu od ključnih poluga za razvoj demokratije. Omogućavaju pristup građanima i različitim grupama da se aktivno uključe u procese donošenja odluka. Međutim, u prethodne dvije godine, najveći dio njih susreo se sa brojnim problemima koje je prouzrokovao i koronavirus, zaustavljene su brojne aktivnosti, smanjeno im je finansiranje, a mnoga su i na rubu egzistencije.
Epidemiološke mjere, ograničenja kretanja, realokacija sredstava prvobitno namijenjenih za rad organizacija civilnog društva, kao i promjene fokusa u radu - iako važna za cjelokupno društvo, brojna udruženja su protekle dvije godine, radila „na mišiće“. Posebno su bile pogođene organizacije koje su se bavile pružanjem socijalnih usluga, naročito na lokalnim nivoima.
„Susretali smo se sa teškim izazovima. Nekako smo uspjeli da se održimo, da idemo d lje, da se borimo, bilo je jako teško. Imali smo niz problema jer se radi o organizaciji koja uključuje teško oboljele ljude“, kaže Biljana Tomić, članica Udruženja paraplegičara oboljelih od dječije paralize Prijedor.
„Mjere su takve bile da se nisu više mogle implementirati aktivnosti koje su bile planirane, pa se tu pribjeglo nekoliko varijanti. Imali smo neke dodatne aktivnosti koje su bile, rekao bih, interventne, u smislu podrške našim korisnicima, pa smo tu organizovali online psihološku podršku za neke naše korisnike, poput žena koje su dobile otkaz“, ističe Aleksandar Žolja, izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Žolja dodaje da je za opstanak bilo ključno razumijevanje pojedinih donatora za nove režime rada. S druge strane, veliki dio sredstava iz javnih budžeta je preusmjeravan u druge sektore. U Centru za promociju civilnog društva kažu da su, uprkos svim problemima, organizacije odigrale važnu ulogu u ublažavanju i smanjenju posljedica koje je izazvao koronavirus.
„Imamo situaciju da su upravo ova udruženja najviše pružala podršku ranjivim kategorijama naših lokalnih zajednica i u tom pogledu nisu imali adekvatnu podršku od lokalnih zajednica. Bez stranih međunarodnih donacija civilno društvo bi zasigurno bilo svedeno na minimum“, tvrdi Melika Šahinović, projektna menadžerica u CPCD-u.
U Centru za promociju civilnog društva proveli su istraživanje u kom su naveli da su socijalni i ekonomski efekti zabrane kretanja imali još snažniji i dublji utjecaj od zdravstvenih posljedica, gdje su predstavnici dvije trećine organizacija naveli da su civilna društva u njihovim zajednicama „prilično” ili „vrlo” pogođena socijalnim i ekonomskim posljedicama.
federalna.ba