Zašto majke napuštaju mladunce? Slučaj malog makakija Puncha otvorio brojna pitanja

Mladunče japanskog makakija po imenu Punch proteklih dana postalo je globalna senzacija nakon što su snimci njegovog teškog početka života obišli društvene mreže i dirnuli milione ljudi širom svijeta. Malog makakija, rođenog prošlog jula u zoološkom vrtu Ichikawa u Japanu, ubrzo nakon rođenja ostavila je majka, a dodatnu pažnju izazvale su scene u kojima ga stariji majmuni guraju, vuku i progone po nastambi.

Zoološki vrt pokušao je pronaći rješenje kako bi Punchu pružio osjećaj sigurnosti – čuvari su mu dali plišanu igračku u obliku orangutana, koja je ubrzo postala njegov stalni pratilac i jedina “utjeha” u trenucima izolacije, javlja The Guardian.

Snimci koji su obišli svijet

Prvi viralni videozapisi prikazivali su malog Puncha kako luta sam po ograđenom prostoru, čvrsto stežući plišanu igračku dok ga stariji pripadnici vrste japanskog makakija povremeno odguruju ili progone. U pojedinim trenucima vidi se kako se, nakon što ga otjeraju, sklupča i čvrsto zagrli igračku, tražeći sigurnost.

Publika je nakratko odahnula kada su se pojavili snimci na kojima drugi majmun prilazi Punchu, njeguje ga i pruža mu kratkotrajnu utjehu. No samo nekoliko dana kasnije, novi video ponovno je izazvao zabrinutost: veći i snažniji majmun agresivno ga je povlačio u krug, nakon čega je Punch pobjegao i sakrio se iza stijene, držeći svoju igračku.

Zašto majke napuštaju mladunce?

Snimci su otvorili brojna pitanja – prije svega, zašto bi majka odbacila vlastito mladunče? Alison Behie, stručnjakinja za primatologiju sa Nacionalnog univerziteta Australije, objasnila je da je napuštanje mladunčadi kod makakija rijetko, ali ipak u određenim okolnostima i moguće.

Prema njenim riječima, faktori poput dobi majke, njenog zdravstvenog stanja ili neiskustva mogu igrati ključnu ulogu. U Punchovom slučaju, njegova majka postala je majkom prvi put, što ukazuje na neiskustvo. Dodatno, mladunče je rođeno tokom toplotnog vala – perioda visokog stresa koji može utjecati na ponašanje životinja.

U situacijama kada su vanjski uslovi teški i kada je opstanak ugrožen, majke ponekad daju prednost vlastitom zdravlju i budućoj reprodukciji, posebno ako procijene da mladunče možda neće preživjeti nepovoljne okolnosti.

Plišana igračka kao “figura privrženosti”

Nakon što su pokušali s alternativama – poput umotanih peškira različite debljine kako bi Punch imao za šta da se drži – čuvari su mu dali plišanu igračku.

Kosuke Shikano, jedan od čuvara, objasnio je da se mladunci japanskih makakija odmah nakon rođenja instinktivno hvataju za majčino tijelo, čime jačaju mišiće i razvijaju osjećaj sigurnosti. Punch, ostavljen bez majke, nije imao fizički kontakt koji mu je bio potreban.

Stručnjaci smatraju da plišana igračka trenutno ima funkciju “figure privrženosti”, naročito jer je Punch star svega šest mjeseci i u toj fazi razvoja još uvijek ima snažnu potrebu za bliskošću i njegom.

Iako su brojni komentari na društvenim mrežama ponašanje drugih majmuna okarakterisali kao “zlostavljanje”, stručnjaci upozoravaju da je riječ o uobičajenim socijalnim interakcijama. Japanski makakiji imaju strogu matrilinearnu hijerarhiju – društveni poredak u kojem dominantne porodice imaju prednost nad niže rangiranim jedinkama. Agresivni ispadi dio su tog sistema uspostavljanja hijerarhije.

Međutim, bez majčine zaštite i vođenja, Punch bi mogao imati poteškoća u učenju odgovarajućih reakcija podređenosti, što je ključno za dugoročnu integraciju u grupu. To bi moglo imati posljedice i u njegovom odraslom dobu.

Navala posjetilaca i mjere opreza

Priča o Punchu izazvala je ogroman interes javnosti. Zoološki vrt zabilježio je nagli porast broja posjetilaca koji žele vidjeti mladunče uživo. Zbog toga su uvedene strožije mjere: postavljene su dodatne barijere, posjetioci su zamoljeni da budu tihi, zabranjena je upotreba stativa i stepenica za fotografisanje, a ograničeno je i vrijeme zadržavanja ispred nastambe.

Stručnjaci upozoravaju da pretjerana buka i pažnja mogu dodatno povećati stres kod životinja, posebno kod mladunaca koji su već u osjetljivoj fazi razvoja.

Carla Litchfield, psihologinja za očuvanje prirode sa Univerziteta Adelaide, ističe da japanski makakiji važe za izuzetno inteligentne životinje, zbog čega se u Japanu koriste i u biomedicinskim i neuroznanstvenim istraživanjima. Istovremeno, u divljini se suočavaju s problemima gubitka staništa i sukobima s ljudima, naročito zbog uništavanja usjeva.

Prema njenim riječima, Punchova priča ukazuje na šire teme: klimatske promjene, dobrobit životinja u zoološkim vrtovima i moć društvenih mreža da povežu ljude s pričama o životinjama. No, postoji i zabrinutost da bi viralna popularnost mogla nenamjerno potaknuti ilegalnu trgovinu mladunčadi majmuna za egzotične kućne ljubimce.

“Majmuni brzo odrastaju – Punch će za četiri godine biti odrasla jedinka. Ljudi ih tada više ne doživljavaju kao slatke i ‘upravljive’. Majmuni pripadaju drugim majmunima. Oni su izrazito socijalna bića i moraju živjeti sa svojom vrstom kako bi mentalno i fizički napredovali”, upozorava Litchfield.

Globalna fascinacija životinjskim zvijezdama

Punch nije prvi stanovnik zoološkog vrta koji je postao globalna zvijezda. Tokom 2024. godine svijet je osvojila i Moo Deng, mlada patuljasta nilska konjica iz Tajlanda, čiji su nestašni ispadi također izazvali milione pregleda i simpatija.

Ipak, za razliku od bezbrižnih viralnih trenutaka, Punchova priča nosi složeniju poruku – o ranjivosti mladunaca, prirodnim zakonima hijerarhije, ali i o odgovornosti ljudi da razumiju, a ne samo emotivno reagiraju na prizore iz životinjskog svijeta.

federalna.ba