Zašto Centar za monitoring kvaliteta zraka u ZDK-u još nije u punoj funkciji?

Centar za monitoring kvaliteta zraka u ZDK-u, iako su osigurani zakonski i finansijski preduvjeti te nabavljena potrebna oprema, još nije u punoj funkciji. Eko forum Arhus centar Zenica i Eko hub Maglaj kroz diskusuju sa predstavnicima vlasti i civilnog sektora tražili su odgovor na pitanje zašto je to tako.

Prošlo je 9 godina otkako je stvoren zakonski okvir za uspostavu Centra za monitoring kvaliteta zraka u ZDK-u. Taj servis, važan za građane ovog područja, još ne funkcionira u predviđenom kapacitetu.

„Mi opreme imamo, nabavili smo je, napravili smo jednu od najboljih mreža u Federaciji. Ove godine, kada postavimo stanicu Kakanj, imat ćemo 8 fiksnih stanica i imamo jednu mobilnu stanicu. Nama samo trebaju ljudi i da krenemo, da krenemo u punom kapacitetu“, kaže Halim Prcanović, šef Centra za monitoring okoliša Metalurškog instituta Kemal Kapetanović Zenica.

Predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica Samir Lemeš objašnjava kako sada pokušavaju da na jednom mjestu skupe sve - tako da nema prebacivanja odgovornosti i da se vidi šta se može uraditi da konačno Centar profunkcionira.

U toj nakani su djelomično uspjeli, uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Ambasade Kraljevine Švedske.

„Okoliš i klima su glavni prioriteti u radu švedske Vlade, kako u našoj zemlji tako i na globalnom nivou, ali nije uvijek bilo tako. U tome su značajnu ulogu odigrale organizacije civilnog društva koje su postavile ovo pitanje visoko na agendi i doveli do toga da je danas Vladi to glavni prioritet“, navodi ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Stromquist.

Da Centar nije spreman početi raditi punim kapacitetom, svjesni su i u nadležnim kantonalnim ministarstvima.

„Kadra nedostaje, mi se nadamo da ćemo i ovom posjetom doprinijeti unapređenju i razmatranju ove problematike i prevazilaženju problema koji nas prate“, kazala je Amra Pojskić, pomoćnica ministra za prostorno uređenje, saobraćaj komunikacije i zaštitu okoliša ZDK-a.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a Spahija Kozilić (SDA) ističe niska primanja na tim pozicijama: „Ja sam tražio od Univerziteta, ako treba, neka mijenjaju i sistematizaciju i pravilnik o plaćama - nama je u interesu da se ove pozicije popune i da se konačno završi cijela ova priča“.

Uz monitoring kavliteta zdraka, što je osnov za konkretne mjere u popravljanju stanja, žele utjecati na zaštitu prirodnih resursa. Uprkos velikim resursima, u ZDK-u tek je 1,5 posto zaštićenih područja.

„65% teritorija ZDK-a pokriva šuma i šumsko zemljište - taj potencijal je potpuno neiskorišten, služi isključivo za sječu kao nekakav resurs. Mi želimo da se zaštite ta područja priorde kako bismo imali čisti zrak, kako bismo imali čiste vode i kako bismo osigurai zdravu budućnost za buduće generacije“, poručuje Davor Šupuković, sekretar UG Fojničani i voditelj Eko huba Maglaj.

U međuvremenu, ZDK je i dalje na samom vrhu ljestvice po zagađenju zraka. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u ukupnim emisijama zagađujućih materija u zrak u Federaciji ovaj kanton učestvuje i do 72 posto.

federalna.ba

zagađenje zagađenost aerozagađenje zagađenje zraka zagađenost zraka ZDK