Prolongiranje, ali ne i odustajanje?

Nastavljaju se sastanci o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije. Iako je bila najavljena kao vanredna sjednica Vijeća za provedbu mira, održan je redovni sastanak ambasadora zemalja članica PIC-a. Službena je to potvrda iz OHR-a, a neslužbena da je visoki predstavnik Cristian Schmidt prolongirao, ali ne i odustao od nametanja ustavnih i izbornih pravila. Novi stav i dilema – odluku nametnuti na dan izbora ili dan poslije?

Zvaničnih stavova iz zgrade OHR-a o daljnjim potezima visokog predstavnika danima nema. Zato nezvanični diplomatski izvori otkrivaju – Schmidt je nametanje izmjena Izbornog zakona odgodio, ali od toga nije odustao. O tome postoji rezerva u međunarodnoj zajednici i nema čvrstog i usaglašenog stava među njima, ali su svjesni da bi nametanje poslužilo domaćim političkim akterima za predizbornu kampanju.

"Sve je tako odgođeno unutar mjesec i u tom terminu će se pokušati napraviti neka vrsta dogovora. Teško da će ona biti postignuta jer Evropljani insistiraju da se poštuje dogovor koji su politički predstavnici Bosne i Hercegovine napravili sa Charlesom Michelom u junu ove godine da se izborna reforma počne nakon formiranja vlasti, pošto se održe izbori 2. oktobra", kaže novinar Sead Numanović.

Upotrijebi li bonske ovlasti, Schmidt će ponovo ispred OHR-a gledati proteste sredinom naredne sedmice. Najava je to građana Bosne i Hercegovine, ali i pojedinih političkih stranaka koje se protive rješenjima, jer, kako kažu, nisu demokratska i pogoduju samo jednoj političkoj stranci. A iz te stranke, odnosno udruženja HNS očekuju da Schmidt završi započeti posao i da, kako navode, ne podlegne uličnim pritiscima i prijetnjama nasiljem.

"Ne želimo uopće izraziti nezadovoljstvo s onim što sam vidio u javnosti, s onim što bi trebalo biti nametnuto. To je samo jedan mali koračić ka institucionalnoj ravnopravnosti hrvatskog naroda, a vjerujem da će to nametnuti. Ali i ako ne nametne ovaj proces se zaustaviti ne može. Ovaj proces je došao u tu fazu u kojoj će on biti realiziran nametanjem ili bilo kojim drugim političkim odlukama. Vjerujem da će to završiti vrlo brzo", poručio je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Kakvi su Schmidtovi planovi, koji najavljuje da mu je cilj onemogućiti daljnje blokade, prvenstveno pri formiranju federalne vlasti, pa predlaže rješenja koja mnogi vide kao cementiranje HDZ BiH u vlasti, ne pojašnjavaju iz OHR-a. Pritom, presude Evropskog suda za ljudska prava, zbog kojih smo označeni kao država koja diskriminira građane, u drugom su planu. Inače, to su preduvjeti za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

federalna.ba