Zapošljavanje jedan od najvećih izazova za mlade u BiH-ulaganje u vještine i nova radna mjesta

Mladi u BiH sve češće biraju ostati u domovini i graditi nešto svoje. Bez obzira na mnoge prepreke vjeruju u svoje ideje i dokazuju da promjena počinje upravo od njih. Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo danas je predstavila poslovne prijedloge u okviru projekta zapošljavanja mladih Sins for Youth (CINS4 YOUTH). Projekt se implementira u okviru inicijative “EU za Zapošljavanje”, uz finansijsku podršku Evropske unije i Švedske, i provodi ga Međunarodna organizacija rada.

Projekt nudi besplatne obuke za različita zanimanja, bespovratna sredstva za pokretanje biznisa ili zaposlenje kroz obuku i usavršavanje kod poznatog poslodavca. Primjeri mladih iz Sarajeva i Mostara dokazuju da su želja i trud uvijek dobitna kombinacija. Lejla Reizbegović, doktorica dentalne medicine, poduzetništvom je spojila akademsko znanje i volju za kreativnošću.

„Moj privatni put je počeo s medicinskim uniformama Lorika. Tako da je Lorika Dent nastavak mog brenda. Kada sam htjela da otvorim ordinaciju, pratila sam državne programe start apova. Uspjela sam da prođem na projektu sufinansiranja i tada sam zapravo i otvorila ordinaciju.

Moja poruka mladim ljudima bi bila da je svaki početak težak i svugdje je početak težak, ali smatram da je mnogo ljepše graditi početke u svojoj državi.“

Azema Demić iz Mostara, mlada frizerka, vodi uspješan salon. Uz mnogo rada i truda, danas zapošljava druge i motiviše mlade da ostvaruju svoje snove.

„Bilo je preteško u početku, potrebno je vrijeme da se steknu klijentice, ali malo po malo uspjela sam razviti posao do mjere da su svi sedmični termini popunjeni. Danas sam sretna što imam vlastiti obrt, umjesto da radim za nekog drugog. Nisam razmišljala o odlasku iz zemlje, oduvijek sam željela da moja djeca ovdje odrastaju i vjerovala da mogu ostvariti uspjeh.“

Njihove priče pokazuju da nova generacija poduzetnika u Bosni i Hercegovini sama gradi svoj uspjeh, zahvaljujući želji i njihovom trudu. Ali nažalost, ne možemo izostaviti i to da je od 2013. oko 450 hiljada ljudi odlučili napustiti državu, od kojih je većina visokoobrazovano. Značajan dio novca koji dolazi u Bosnu i Hercegovinu stiže upravo od dijaspore, što ističe i ekonomski analitičar Igor Gavran.

„Građani koji se isele šalju novac svojim porodicama. Doznakama iz inostranstva se finansijska slika BiH praktično spašava od potpunog kolapsa i bankrota. I najveći priliv novca koji imamo, dolazi upravo od te dijaspore, upravo od onog stanovništva koje su domaće vlasti praktično otjerale.“

Projekti za zapošljavanje mladih koje sprovode domaće trebali bi zaustaviti ili barem smanjiti odlazak mladih, jer „odliv mozgova“ za nekoliko godina bi mogao u mnogo čemu oštetiti Bosnu i Hercegovinu.