Zamrznuta ruska imovina na stolu - EU raspravlja o pomoći Ukrajini

Visoki zvaničnici Evropske unije razmatrali su danas novi plan dugoročne finansijske i vojne podrške Ukrajini, kojim bi se toj zemlji pomoglo korištenjem zamrznute ruske imovine u Uniji.

Sjedinjene Američke Države više ne šalju finansijsku pomoć Ukrajini, dok je EU već uložila 174 milijarde eura od početka rata u februaru 2022. godine, pri čemu najveći dio sredstava dolazi upravo iz zamrznute ruske imovine.

Evropska komisija radi na novom „reparacijskom kreditu“ koji bi bio podržan zamrznutom imovinom, iako sve članice Unije još nisu postigle saglasnost o tom prijedlogu.

Pravno održiv način provođenja

Portparol Kremlja Dmitry Peskov izjavio je danas, tokom telefonskog razgovora s novinarima, da se namjere EU „svode na planove za nezakonito oduzimanje ruske imovine“ te dodao da se „to na ruskom zove krađa“.

Predsjednica EK Ursula von der Leyen poručila je da Unija „ne konfiskuje imovinu, već koristi gotovinski saldo za kredit Ukrajini“.

„Rusija je izazvala štetu i mora biti pozvana na odgovornost“, rekla je ona, dodavši da vjeruje kako je njen tim pronašao „pravno održiv način da se to provede“ i uvjeri skeptične članice.

Zemlje EU bi Ukrajini posudile oko 140 milijardi eura, a Kijev bi ta sredstva vraćao tek nakon što Rusija isplati ratnu odštetu Ukrajini. Ukoliko Moskva odbije prijedlog, sredstva bi ostala zamrznuta.

Dobar put naprijed

Premijerka Danske Mette Frederiksen izjavila je da je plan EK „prilično dobar put naprijed“.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas odbila je spekulirati kada bi plan mogao biti finaliziran, naglasivši da ga „još uvijek ne podržavaju sve članice“.

Evropska centralna banka upozorila je da bi zapljena imovine mogla naštetiti kredibilitetu eura, dok u EK vjeruju da će vlade država članica podržati ideju jer ona ne podrazumijeva direktnu zapljenu imovine.

Idealno bi bilo da se krediti pokriju iz narednog dugoročnog budžeta EU, no ako se ta opcija blokira – u čemu prednjači Mađarska – sredstva bi mogla biti obezbijeđena putem nacionalnih garancija, što izaziva određenu dozu oklijevanja kod nekih država, poput Francuske.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da „kada je imovina zamrznuta, EU mora poštovati međunarodno pravo“.

Hrabrost i samopouzdanje za postavljanje agende

Druge zemlje su otvoreno podržale prijedlog, uključujući Finsku i Švedsku, koje su navele da je „ulaganje u Ukrajinu ulaganje u evropsku sigurnost u cjelini“.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je prošle sedmice da je vrijeme „da se upotrijebi efikasna poluga koja će poremetiti ciničnu igru ruskog predsjednika kupovanja vremena i natjerati ga za pregovarački sto“.

„To zahtijeva hrabrost i samopouzdanje da postavimo vlastitu agendu, umjesto da samo reagiramo na njegovu“, napisao je Merz u autorskom tekstu za list Financial Times, dodavši da bi zajam „osigurao odbrambene kapacitete Ukrajine za naredne godine“.

Kamatna dobit ostvarena na osnovu zamrznute imovine već se koristi za finansiranje programa kreditiranja Ukrajine koji je pokrenula G7, a na to novi plan ne bi imao utjecaja.

federalna.ba/Beta