“Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora": Tko je ubio Blaža Kraljevića?

Na današnji dan, 17. rujna 1947. godine, u mjestu kod Ljubuškog rođen je Blaž Kraljević – čovjek čije ime i danas izaziva rasprave i snažne emocije. Kao zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u Hercegovini, Kraljević je ostao upamćen po svom otporu da se HOS podredi HVO-u i politici Franje Tuđmana, što ga je, prema mišljenju brojnih historičara i svjedoka, na kraju koštalo života. Njegovo ubistvo 9. kolovoza 1992. godine i danas je jedna od najvećih kontroverzi u novijoj hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiji.

Od političkog emigranta do vođe HOS-a

Kraljević je već sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća bio aktivan u emigrantskim krugovima. Bio je predviđen da sudjeluje u tzv. Bugojanskoj grupi 1972. godine, kada je grupa hrvatskih emigranata pokušala podići ustanak protiv komunističkih vlasti u Jugoslaviji. Iako se u toj akciji nije našao na terenu, nastavio je političko djelovanje u emigraciji sve do 1990., kada se vraća u Hrvatsku i postaje član Hrvatske stranke prava (HSP).

Vrlo brzo uključio se u osnivanje HOS-a – vojnog krila HSP-a – u Hercegovini, a Dobroslav Paraga ga imenuje zapovjednikom HOS-a za taj dio BiH. Njegov autoritet i karizma brzo su rasli, a HOS postaje prepoznat kao jedinica koja u prvim mjesecima rata surađuje i s Armijom RBiH, naglašavajući multietnički karakter i ideju zajedničke borbe protiv agresije.

Odbijao podčinjavanje HVO-u

Kraljevićev odnos s HVO-om bio je složen i često konfliktan. Dok je HVO tražio da se HOS, kao u Hrvatskoj, podredi njihovoj komandi, Kraljević je to odlučno odbijao. U lipnju 1992. sastaje se s načelnikom Glavnog štaba Armije BiH, Seferom Halilovićem, nakon čega dobiva čin general-bojnika i postaje član Glavnog stožera Armije BiH. To je, smatraju mnogi, bio ključni trenutak koji ga je doveo u direktan sukob s politikom Herceg-Bosne i Franje Tuđmana, koji je zagovarao podjelu BiH.

9. kolovoza – dan zasjede i smrti

Početkom kolovoza 1992. godine, Kraljević još jednom odbija zahtjev Mate Bobana da HOS pređe pod zapovjedništvo HVO-a. Samo nekoliko dana kasnije, 9. kolovoza, vraćajući se sa sastanka, njegovu je kolonu kod mjesta Kruševo zaustavila vojna policija. Uslijedila je zasjeda i rafalna paljba na vozila. Osim Kraljevića, poginulo je još osam pripadnika HOS-a: Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović.

Njihova tijela pronađena su tek kasnije, slučajno, u kombiju u Omišu, što je samo pojačalo sumnje i kontroverze. Do danas nije do kraja razjašnjeno zašto je do pucnjave došlo, iako su HOS i HVO nominalno bili na istoj strani rata.

Politička pozadina i nerazjašnjena istraga

Dan prije pogibije, Kraljević je u intervjuu za list Novi danas izjavio da Mate Boban “nije prijatelj Bosne i Hercegovine” i upozorio da njegova politika vodi ka podjeli zemlje. “Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera”, rekao je tada Kraljević.

Njegova smrt od samog početka tumačena je kroz političku prizmu. Brojne istrage koje su kasnije pokrenute završile su bez konkretnih rezultata. Godine 2013. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je otvorilo istragu, no javnosti nikada nisu predstavljeni jasni zaključci.

Josip Manolić, jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana u prvim godinama rata, otvoreno je govorio da je Kraljević bio prepreka politici koju je tada vodio vrh HDZ-a. Prema njegovim riječima, Tuđman je Gojku Šušku povjerio politiku u BiH i dao mu zadatak da “razbije snage koje veličaju NDH i Pavelića”. U tom kontekstu, Kraljevićeva smrt često se spominje kao eliminacija političkog protivnika i prepreke planovima o podjeli BiH.

Naslijeđe i sjećanje

Blaž Kraljević pokopan je 13. kolovoza 1992. godine, a njegovo ime i danas izaziva podjele. Za jedne je heroj i simbol otpora, čovjek koji je branio multietničku BiH i odbio pokleknuti pred političkim pritiscima. Za druge je kontroverzna figura zbog ustaških simbola HOS-a. No, jedno je sigurno – njegova smrt ostaje nerasvijetljena, a politička dimenzija ubistva i danas je predmet rasprava.

federalna.ba/index.hr