Kako preživjeti mjesec - za potrošačku korpu treba više od 2.000 KM

Bh. građani su za prosječnu potrošačku korpu krajem godine izdvojili 200 maraka više u odnosu na isti period 2019. Prema procjenama, za potrošačku korpu je potrebno više od 2 hiljade maraka. Sa prosječnom platom ispod hiljadu maraka, život se sveo na preživljavanje i brigu kako dočekati sutra.

Od prosječne plate, kada se izdvoji za osnovnu potrošačku korpu, ne ostane mnogo za preživljavanje do narednog mjeseca. Svako novo poskupljenje potrošači sve teže podnose, jer su porasle cijene osnovnih artikala. O luksuznim mnogi i ne razmišljaju.

“Prosječna plata u novembu iznosila je 966 maraka. Evidentno je da je ulje poskupjelo 19,79 posto, poskupjelo je brašno, jaja, osnovne životne namirnice”, navodi Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.

Iz Sindikata BiH apeluju - ako se cijene osnovnih životnih namirnica ne zamrznu i ne smanji stopa PDV-a, doći će do ekspanzije siromaštva. Više od 60 odsto zaposlenih nema čak ni prosječnu platu. Tako počinje začarani krug preživljavanja.

Svaka roba ima kupca, poručuju prodavači. Iako priznaju, nije idealno.

Pužuća poskupljenja dovela su do toga da su cijene nekih artikala veće nego u Njemačkoj, gdje je životni standard neuporedivo bolji.

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta života
Futura, tvrdi kako su u Evropi dvije prosječne plate sasvim dovoljne da porodica živi lijepo, pa čak i da nešto uštedi – u BiH se ni sa dvije plate ne može napuniti osnovnu potrošačka korpa.

O stvarnom problemu se ne priča ili se niko ne usuđuje. U prevodu, finansijska situacija je mnogo gora nego što je predstavljena.

“Stvarne ankete - od Svjetske banke do nezavisnih projekata - govore o tome da je u BiH ispod apsolutne linije siromaštva - po onome što ti treba da preživiš, ovako ili onako kao 4 člana familija - 20-23 posto stanovnika”, ističe ekonomski analitičar Žarko Papić.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Adnan Rovčanin smatra kako su putevi za izlazak iz siromaštva prerasposjela prvenstveno na teret javne potrošnje, gdje bi se obezbijedili adekvatni i respektabilni socijalni programi: “To su neke mjere koje ne mogu dati dugoročne rezultate i prvenstveno se treba baviti poticanjem preduzetništva”.

Većina bh. građana poskupljenjima se prilagodila odricanjem od ranijih potreba. Zabrinjava podatak da 40 odsto potrošačke korpe čini samo prehrana, pa i nema mnogo prostora za odricanja.

federalna.ba