Voda postaje novo pitanje za Evropu: Švicarska, Italija i Francuska pregovaraju zbog nestašice

Sjever Italije i dijelovi Francuske zbog poljoprivrede zavise od vodom bogate Švicarske, ali kako zbog visokih temperatura i suše vode ima sve manje, tri zemlje vode intenzivne pregovore o ovom resursu, prenosi švicarska televizija SRF.

Jezero Lago Maggiore dijele Italija i Švicarska, a iz njega se navodnjavaju plodna polja oko rijeke Po.

Trenutno je nivo jezera svega nekoliko centimetara iznad historijskog minimuma, a švicarski kanton Ticino već sedmicama sve manje vode iz svojih akumulacija ispušta prema italijanskoj strani, u Pijemont.

Vlasti Pijemonta očajne su zbog takve situacije, ali kanton Ticino navodi da niti može niti želi pomoći, ističući da su akumulacije u privatnom vlasništvu, kao i da je nivo vode u njima na minimumu.

Sve manje vode, sve više sukoba

Oko vode kao resursa vodi se žestoka borba. Sve je manje vode koja se nakon topljenja snijega slijeva s planina.

Konflikti oko podjele vode postaju sve intenzivniji, smatra Klaus Lanz, osnivač i direktor instituta International Water Affairs.

Švicarsko ministarstvo za ekologiju saopćilo je za SRF da se „trenutno s kantonom Ticino i italijanskim vlastima radi na tehničkim detaljima sporazuma“. Cilj je da se ubuduće izbjegnu sukobi, kako u slučaju nestašice vode tako i u situacijama ekstremno visokog vodostaja.

Pregovori i s Francuskom

Slični pregovori vode se i oko rijeke Doubs, pritoke Saône, na granici Švicarske i Francuske, ali za takve sporazume potrebno je vrijeme, navodi SRF.

Švicarska s Francuskom od 2025. godine ima dva takva sporazuma – o Ženevskom jezeru i rijeci Rhône. Dvije zemlje o tim sporazumima pregovarale su više od deset godina.

SRF piše da su se, prema tadašnjim navodima Neue Zürcher Zeitung (NZZ), u pregovore uključili i francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov prethodnik François Hollande, što, kako se navodi, pokazuje koliki značaj voda danas ima.

Poziv na efikasnije upravljanje vodom

Ipak, hidrolog Lanz smatra da Švicarska treba izvršiti pritisak na susjedne zemlje i zalagati se za to da se u Italiji i Francuskoj manje vode beskorisno gubi.

„Potpuno je racionalno da ne dopustimo da toliko vode teče iz Švicarske, a da potom nestane u kanalima ili neefikasnim vodovodima“, rekao je Lanz.

Pojasnio je da se ogromne količine vode izgube već na putu do polja koja treba navodnjavati.

Prema pisanju SRF-a, njegova razmišljanja potvrdilo je i nadležno švicarsko ministarstvo, koje je navelo da će ova pitanja biti tema u pripremi budućih sporazuma.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.