Vlast ne želi prekinuti konstantno skrnavljenje - nečinjenje je saučesništvo
Partizansko spomen-groblje u Mostaru, monumentalni kompleks koji čuva sjećanje na 630 Mostaraca i Mostarki palih za slobodu grada u Drugom svjetskom ratu, nedavno je uvršten na listu 7 najugroženijih evropskih spomenika. Odluka evropskih stručnjaka vjerovatno nije bila teška, s obzirom na to šta je sve ovaj nacionalni spomenik BiH prošao od 1992. do danas. Inače, prošla je tačno godina otkako su sve spomen-ploče u potpunosti polomljene. Ispitali smo – traži li iko počinioce i zašto Partizansko spomen-groblje proživljava ovakvu sudbinu?
Danas je isto kao i lanjskog 14. juna. Samo je trava oko polomljenih spomen-ploča narasla. U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona kažu da su odmah po počinjenju uradili detaljan uviđaj, te Tužilaštvu HNK-a po N.N. počinitelju podnijeli prijave za nekoliko krivičnih djela.
Kako je kazao glasnogovornik MUP-a HNK-a Ljudevit Marić, istraga traje, pregleda se videonadzor koji imaju neki privatni objekti, ali i da su prije dvije sedmice policijski službenici primijetili da su iscrtana dva nacistička znaka na ulazu te da se i po tom predmetu počela voditi istraga.
Oni koji baštine antifašizam i tekovine NOB-a u ovakve tvrdnje ne vjeruju. Njihov stav je da policija, kako kažu, ne smije ili ne želi riješiti ne samo ovaj - nego niti jedan slučaj skrnavljenja Partizanskog spomen-groblja posljednjih 30 godina. A počinitelji se, tvrde u mostarskom UABNOR-u, zapravo, znaju.
„To su isti oni od kojih nas štite kad idemo kolektivno u posjetu Partizanskom spomen-groblju. Ako tad policija zna da taj kafić, taj klub treba blokirati, pa oni i preko policije nas napadaju, onda bi normalan čovjek otišao tamo pa se malo raspitao. Dakle, ovo je političko pitanje“, kaže Sead Đulić, predsjednik UABNOR-a Mostar.
Partizansko se spomen-groblje, mišljenje je mnogih u Mostaru, posmatra isključivo kroz ideološku prizmu. Što je jednostrano i nedoraslo, kažu.
„Još nismo u stanju na svoju povijest gledati kao na povijest, nego to još držimo kao neki teren za neke obračune, iako nema živih ni jednoh ni drugih. Dakle, ne postavljamo se civilizirano prema kulturi i umjetnosti, što je najtragičnije“, ističe Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete života Futura.
I zbog toga Partizansko spomen-groblje, remek-djelo velikog Bogdana Bogdanovića, od završetka rata propada. S vremena na vrijeme bude popravljeno, restaurirano, očišćeno, odvoje se u raznim budžetima novci za njega, formiraju se odbori koji o obnovi i zaštiti treba da skrbe. Koliko uspješno, najbolje oslikava osvrt direktora Agencije Stari grad, koja je tim projektima rukovodila, prilikom nedavnog podnošenja izvještaja o radu pred Gradskim vijećem Mostara.
„Nikad više, nadam se, neću imati priliku da ulazim u neki projekt koji će ostati ovako ni na nebu ni na zemlji, kao što je Partizansko spomen-groblje. Ili da nazovemo to propust institucija, ili investitora ili propust svih nas koji smo učestvovali u tome“, kazao je Miralem Fajić, direktor Agencije Stari grad.
A propusti se čine gotovo svakodnevno. Ulaz je svakodnevno zakrčen automobilima - policija ih ne uklanja. Kompleks je zarastao u travu - komunalci ga ne održavaju iako imaju novac predviđen za to. Ni Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije pretjerano ažurna – skoro sedam dana čekamo i nismo dobili odgovor na pitanje zašto polomljene spomen-ploče još leže na groblju. A UABNOR više neće da čeka, poručuju, jer je očito da vlast ne želi prekinuti konstantno skrnavljenje.
„Postoji, na kraju krajeva, pokretanje krivičnih prijava protiv onih koji ne rade svoj posao. Bez obzira na to ko su. Nečinjenje je saučesništvo“, poručuje Đulić.
federalna.ba