Vlada reimenovanog francuskog premijera "preživjela" prvo glasanje o povjerenju

Vlada reizabranog francuskog premijera Sebastiena Lecornua preživjela je prvo glasanje o povjerenju u četvrtak, jer nije dobila 289 glasova potrebnih za rušenje vlade.

Ukupno 271 zastupnik glasao je za, a 18 protiv prijedloga za izglasavanje nepovjerenja, što je navelo Nacionalni parlament da odbaci prijedlog krajnje ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI).

Sada je za glasanje na redu drugi prijedlog, koji je predložio krajnje desničarski Nacionalni skup (RN), ali se također očekuje da će biti odbijen.

Olivier Faure, prvi sekretar Socijalističke partije, koja je također signalizirala da bi mogla podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, rekao je da neće osuditi vladu "sve dok se Parlament poštuje".

Stav stranke lijevog centra uslijedio je nakon što je Lecornu najavio da će obustaviti provedbu kontroverznih penzionih reformi do sljedećih predsjedničkih izbora, odgovarajući na ključni zahtjev opozicione ljevice.

Reforme penzionog sistema, koje su progurane 2023. godine pod tadašnjom premijerkom Elisabeth Borne i koje su branili i naredni sazivi vlade, imaju za cilj postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje u Francuskoj sa 62 na 64 godine, što je izazvalo jedan od najdužih talasa štrajkova u posljednjih nekoliko decenija.

Lecornu, koji se vratio na dužnost prošle sedmice nakon što je kratko podnio ostavku uslijed političkih previranja, rekao je zastupnicima da će ove jeseni predložiti zakon kojim bi se reforme zamrznule do januara 2028. godine.

Francuska prolazi kroz period vladine nestabilnosti, obilježen ponovljenim padovima kabineta i stalnim budžetskim sukobima.

Vlada desnog centra premijera Michela Barniera pala je prošlog decembra nakon što je izgubila glasanje o povjerenju budžetu za 2025. godinu. Njegov nasljednik, Francois Bayrou, suočio se sa sličnim izazovima kada njegov kontroverzni nacrt budžeta za 2026. godinu, koji je uključivao planove za ukidanje nekoliko državnih praznika kako bi se uštedjelo 43 milijarde eura (50,1 milijardi dolara), nije dobio odobrenje zastupnika u Parlamentu.

Bayrouovoj vladi je izglasano nepovjerenje ovog septembra, što je otvorilo put predsjedniku Emmanuelu Macronu da 9. septembra imenuje tadašnjeg ministra odbrane Sebastiena Lecornua za premijera, iako je on odstupio s dužnosti 6. oktobra nakon manje od mjesec dana na funkciji.

Macron je ponovo imenovao Lecornua 10. oktobra.

Lecornuova prva vlada trajala je jedva dan, a on je pod pritiskom dao ostavku 6. oktobra, samo da bi ponovo imenovan 10. oktobra.

Njegov novi kabinet, predstavljen 12. oktobra, odmah se suočio s dva prijedloga za glasanje o nepovjerenju od strane zastupnika RN i LFI, o kojima bi se trebalo raspravljati 16. oktobra.

federalna.ba/AA