Vlada Hrvatske predložila mjere štednje energije

Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović iznio je na sjednici Vlade Republike Hrvatske prijedlog smjernica uštede energije koje su predložene na sastanku ministra energetike država članica Europe unije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je podsjetio kako je u prošli utorak održan sastanak ministara energetike država članica Europske unije na kojem je dogovorena ušteda koje će se primjenjivati u državama EU članicama od 1. kolovoza 2022. do kraja ožujka 2023. godine.

Iznio je podatak da je na sastanku zacrtana ušteda plina do 15 posto te dodao kako je time poslana poruka europskog zajedništva kojem je cilj omogućiti diverzifikaciju dobave energenata te smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu.

“Poslana je snažna poruka da plin, kojega Rusija često koristi kao oružje prema cijeloj Europi, neće imati efekta”, poručio je Filipović.

Danas predlažemo smjernice koje se odnose na promjenu ponašanja u kratkom roku jer se 40 posto ukupne energije u Hrvatskoj potroši u zgradama, kazao je ministar.

Smjernice se odnose na uštedu energije prilikom hlađenja, grijanja, rasvjete, korištenja kućanskih uređaja i u prometu.

Ako se temperatura grijana u prostoriji smanji za jedan stupanj, godišnje se može se uštedjeti oko pet posto energije za grijanje. Smjernice nalažu da maksimalna temperatura grijanja u sezoni treba biti 21 stupanj.

Prilikom hlađenja, klima uređaji ne bi trebala biti postavljeni niže od 25 Celzijevih stupnjeva jer se za svaki stupanj u prostoru utroši tri do pet posto više energije.

Za rasvjetu se predlaže korištenje LED žarulja i racionalno korištenje rasvjete u prostorijama, a kućanske uređaje učinkovito je koristiti za vrijeme niže tarife, navodi se.

Također, predlaže se korištenje javnog prijevoza gdje je to moguće.

Za uštedu energenata na duži vremenski rok, ministar Filipović je naveo energetsku obnovu zgrada i kuća.

Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine.

Europski plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, Europska komisija je predstavila i REPowerEU plan koji također naglasak stavlja na energetsku učinkovitost, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe energijom.

federalna.ba/AA