VKBI obilježilo godišnjicu Prvog bošnjačkog sabora, predstavljena web stranica bošnjačkih vijeća

Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) obilježilo je danas u Sarajevu 33. godišnjicu Prvog bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine, podsjećajući na odluke donesene u jednom od najtežih perioda za Bosnu i Hercegovinu, među kojima su odbacivanje Owen–Stoltenbergovog mirovnog plana te reafirmacija imena Bošnjak i naziva bosanski jezik.

Predsjednik VKBI-a Kasim Trnka kazao je na konferenciji za medije da je Sabor održan u vrijeme izuzetno teških ratnih okolnosti, dok su istovremeno trajali međunarodni pregovori o budućem ustrojstvu Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da je tada predloženi Owen–Stoltenbergov plan predviđao ustrojstvo Bosne i Hercegovine kao unije tri konstitutivne republike, ocijenivši da bi takvo rješenje vodilo konačnoj etničkoj podjeli zemlje i slabljenju njenog državnog kontinuiteta.

- U takvoj delikatnoj situaciji tadašnje Vijeće bosansko-muslimanskih intelektualaca, Preporod i Merhamet, zajedno sa Islamskom zajednicom, pokrenuli su potrebu da se održi Bošnjački sabor i zauzmu stavovi prije svega o mirovnom planu, ali i da se donesu odluke o reafirmaciji imena Bošnjaka i bosanskog jezika - kazao je Trnka.

Odnos bošnjaštva i bosanstva

Kako je naveo, jedna od ključnih odluka bila je da se Skupštini Republike Bosne i Hercegovine predloži odbacivanje Owen–Stoltenbergovog plana, dok su druge dvije bile vraćanje tradicionalnog nacionalnog imena Bošnjak i reafirmacija naziva bosanski jezik.

Trnka je danas ukazao i na, kako je ocijenio, nedovoljno razvijenu institucionalnu infrastrukturu koja bi se sistemski bavila pitanjima bošnjačkog identiteta, jezika, kulture, književnosti, historije i tradicije.

Smatra da ta pitanja treba institucionalno razvijati bez ugrožavanja prava drugih naroda, kako bi se osigurala ravnopravnost u očuvanju i razvoju nacionalnog identiteta.

Posebno je ukazao na razlike koje postoje u obrazovnim sistemima unutar Federacije BiH, navodeći da bi bilo korisno formirati koordinaciono tijelo koje bi omogućilo veći stepen usklađenosti rješenja koja se odnose na jezik, kulturu i druga identitetska pitanja u nastavnim programima i udžbenicima u deset kantona.

Govoreći o odnosu bošnjaštva i bosanstva, Trnka je ocijenio da ta dva pojma nisu međusobno suprotstavljena, navodeći da se bosanstvo može odnositi na teritorijalnu pripadnost ili pripadnost političkoj zajednici Bosne i Hercegovine, dok se bošnjaštvo odnosi na nacionalni identitet.

Jedan od organizatora Prvog bošnjačkog sabora Avdo Hebib prisjetio se da su pripreme 1993. godine provođene u gotovo potpunoj tajnosti zbog sigurnosnih okolnosti u opkoljenom Sarajevu.

- Nismo u javnost davali informacije. Radili smo tajno jer smo se plašili. Očekivali smo da ćemo, gdje god se okupi veća grupa, dobiti granatu. Zbog toga smo u velikoj tajnosti držali i vrijeme i mjesto održavanja Sabora - kazao je Hebib.

Naveo je da je Sabor održan u sarajevskom hotelu Holiday Inn, uz učešće 377 sabornika i predstavnika tadašnjih političkih struktura, te da je jedno od centralnih pitanja bila upravo budućnost Bosne i Hercegovine u svjetlu međunarodnih mirovnih prijedloga.

Hebib je kazao da je o tom pitanju održan i zatvoreni sastanak vodećih učesnika Sabora i tadašnjeg političkog rukovodstva, nakon kojeg je zauzet stav da se ponuđeni mirovni plan ne može prihvatiti u cjelini.

Odbijena ideja zasebne muslimanske države

Podsjetio je i da je na Saboru odbijena ideja stvaranja zasebne muslimanske države, te da se ostalo pri opredjeljenju za Bosnu i Hercegovinu kao zajedničku državu.

Govoreći o raspravama o nacionalnom identitetu, Hebib je izdvojio govore Alije Isakovića, Alije Izetbegovića, Muhameda Filipovića i Enesa Durakovića, navodeći da je postojala široka saglasnost o vraćanju historijskog imena Bošnjak.

Generalni sekretar VKBI-a Emir Zlatar podsjetio je da je tadašnji predsjednik Vijeća bio Alija Isaković, njegov zamjenik Kasim Begić, te da su radu Sabora prisustvovali i predstavnici hrvatskog i srpskog građanskog vijeća, kao i predstavnici Jevreja.

Govoreći o savremenom institucionalnom povezivanju, Zlatar je kazao da je nakon višegodišnje saradnje sa bošnjačkim vijećima u državama regiona pri VKBI-u uspostavljeno Matično društvo bošnjačkih vijeća kao autonomni ured.

U njegovom radu, kako je naveo, okupljene su organizacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Austrije, Turske, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, kao i predstavnici Bošnjaka s Kosova.

Fokus Matičnog društva je, prema njegovim riječima, na pitanjima jezika, književnosti, historije, kulturno-historijskog naslijeđa, tradicije i drugih elemenata identiteta, a cilj je njihova harmonizacija, unapređenje i promocija.

Zlatar je kazao da je riječ o početnoj fazi procesa kojim bi u budućnosti trebalo biti uspostavljeno matično društvo Bošnjaka, navodeći da će predsjedavanje postojećom organizacijom biti rotirajuće. Aktuelni predsjednik je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.

Nova web stranica

Na konferenciji je predstavljena i nova web stranica Matičnog društva bošnjačkih vijeća - mdbv.ba, koja bi trebala postati centralni komunikacijski kanal te organizacije.

Mersiha Babić iz kompanije "Smart Prime", koja je radila na izradi stranice, kazala je da su na jednom mjestu objedinjene informacije o Matičnom društvu, njegovim članicama, organima, dokumentima, projektima i aktivnostima.

- Ovo je novo mjesto susreta Matičnog društva sa javnošću. Nastojali smo napraviti jednostavnu, preglednu i brzu stranicu koja će rasti zajedno sa Matičnim društvom - kazala je Babić.

Prvi bošnjački sabor održan je 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu. Deklaracijom usvojenom na Saboru reafirmirano je nacionalno ime Bošnjak i naziv bosanski jezik, dok je u raspravama odbijen tadašnji prijedlog mirovnog uređenja Bosne i Hercegovine zasnovan na tri etnički određene republike.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.