Veliki problem je smještaj maloljetnih počinilaca krivičnih djela
U okviru transformacije pravosudnog sistema za djecu, a s ciljem davanja veće podrške djeci u kontaktu sa zakonom - bilo da su žrtve, svjedoci ili počinioci krivičnih djela – značajno je doprinio UNICEF sa partnerima, vladama Švedske i Švicarske. U odnosu na stanje prije 15-ak godina rezultati su vidljivi, ali to nije dovoljno dok se ne uključe institucije na svim nivoima vlasti u rješavanju ovog vrlo osjetljivog pitanja da bi djeca u slučajevima kršenja prava imala sve ono što je zagarantovano Konvencijom.
Predstavnici UNICEF-a s partnerima posjetili su Tužilaštvo ZDK-a u kojem su napravljene nove prostorije prilagođene djeci u skladu sa standardima razvijenih zemalja i sa kompletnom audio i video opremom.
Kroz program Pravda za svako dijete, koji UNICEF provodi od 2010. godine, postignuti su značajni rezultati. Usvajanjem Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku na nivou dva entiteta i Distrikta Brčko stvoreni su uslovi da se kroz važne reforme ojača zaštita prava djece u pravosudnom sistemu.
“Prvenstveno je ovaj program doprinio izradi zakonskog okvira za prevenciju djece od počinjenja krivičnih djela u više od 63% općina u Bosni i Hercegovini, što je utjecalo na smanjenje zadržavanja i pritvaranja djece i mladih osoba”, kazala je, Rownak Khan, šefica Predstavništva UNICEF-a u BiH.
Promjene u zakonskom okviru, prema podacima UNICEF-a, doprinijele su smanjenju broja osuđene djece za 71% od 2011. U novoopremljenim prostorijama stručni saradnik – psiholog obavi razgovor bez dodatnih traumatizacija i stresa, s djetetom – najčešće svjedokom, ali i maloljetnim počiniocem krivičnog djela bez fizičkog prisustva uniformisanih osoba ili tužilaca.
“Računamo na preuzimanje svih aktivnosti kao i predviđanje i planiranje budžetskih sredstava iz budžeta na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini kako bi se sve aktivnosti i sve daljnji planovi za poboljšanje uslova za djecu koja su u kontaktu sa zakonom mogli nastaviti u narednom periodu”, istakao je Haris Lokvančić, rukovodilac Diplomatskog odjela u Ambasadi Švicarske u BiH.
Eva Smedberg, šefica Odjela za razvoj i saradnju Ambasadi Švedske u BiH, dodala je kako su tu još i aktivnosti koje se odnose na sekundarnu prevenciju u školama te koordinaciju sa organizacijama civilnog društva, a sve to u cilju unapređenja i poboljšanja stanja djece i mladih.
Značajnu ulogu u prevenciji nasilja imaju nevladine organizacije. Kroz Sigurnu kuću Medice Zenica u posljednje 3,5 godine, od 230 zbrinutih osoba, 65% bila su djeca. S obzirom na to da BiH nema jedinstvenu bazu podataka o žrtvama nasilja, dešava se da djeca koja budu zbrinuta zajedno s majkma u Sigurnu kuću - često ne budu evidentirana u statističkim podacima.
„To može biti vrlo problematično, posebno kada govorimo o trendovima naslilja i potrebama koje se pokazuju na terenu. Stoga je vrlo važno da i u narednom periodu radimo na uspostavlajjnju jedinstvene baze podataka koja će biti funkcionalna“, navodi Irma Šiljak, programska referentica u Udruženju Medica Zenica.
Bez multisektorske saradnje gotovo je nemoguće raditi na pitanju podrške i zaštite žrtava nasilja, naročito djece. Trenutno najveći problem na koji upozoravaju nadležne pravosudne institucije, ali i civilni sektor, jeste smještaj maloljetnih počinilaca krivičnih djela. Birokratski problemi i preklapanje nadležnosti postoje i prilikom zbrinjavanja žrtava trgovine ljudima.
Šiljak ističe nedavni slučaj kada je nadležna institucija zbrinula u Sigurnu kuću 22 djeteta – nakon toga je prestala sva komunikacija s njima.
Uspostavljenje referalnih mehanizama i formiranje Koordinacijskog tijela u ZDK-u značajan je doprinos u jačanju podrške i zaštite žrtava nasilja, ali i preventivnog djelovanja i podizanja svijesti.
Otkako je implementiran UNICEF-ov program, broj maloljetničkih prekršaja u BiH opao je za 10%, a najviše u Zenici - čak 30%. Svi koji se bave zaštitom prava djece pozdravljaju pomake u pravosudnom sistemu. Opremanje prostorija prilagođenih djeci u Tužilaštvu ZDK-a je naročito značajno, ako se uzmu u obzir činjenice da djeca ne mogu odmah verbalizirati emocije ili konkretno ispričati traumatski događaj. Stoga je važno još jednom napomenuti ono što su strani partneri više puta naglasili - planiranje budžeta i uključivanje svih nivoa vlasti da bismo dostigli minimalne standarde prilikom tretiranja djece u kontaktu sa zakonom.
federalna.ba