Vasić: Protesti mladih u Sarajevu odraz dugogodišnjeg nezadovoljstva društvom

Po ocjeni sociologa Vladimira Vasića, protesti koji već danima traju u Sarajevu, a koje su pokrenuli uglavnom mladi ljudi nakon tragične tramvajske nesreće 12. februara, u kojoj je poginuo 23-godišnji student, dok je 17-godišnja učenica teško povrijeđena, predstavljaju očekivanu reakciju na duboko akumulirano nezadovoljstvo u društvu. Kako ističe u razgovoru za Fenu, iako su protesti inicijalno bili reaktivni odgovor na tragediju, činjenica da se zahtjevi sve više šire i poprimaju širu društvenu dimenziju pokazuje da je riječ o mnogo dubljim problemima.

- Protesti se obično javljaju u društvima kao reakcija na određeno stanje. U ovom slučaju imamo reaktivno djelovanje mladih ljudi na nesreću u kojoj je, nažalost, život izgubio mlad čovjek. Sasvim je prirodno da se očekuje neka reakcija stanovništva. Da li je to samo trenutna reakcija ili će ići dublje, da li će protesti dovesti do nekih korjenitih promjena, još uvijek ne znamo jer je sve relativno svježe - kaže Vasić.

Napominje da su protesti u BiH u pravilu odraz stanja u društvu te ističe da je riječ o fenomenu koji svjedoči o dugotrajnom nakupljanju nezadovoljstva, koje je nakon određenog vremena dobilo svoj javni izraz.

- Vidimo sada kako se protesti šire da poprimaju širu društvenu sliku i da se zahtjevi sve više proširuju. To je jasan indikator da postoji nagomilano nezadovoljstvo među ljudima. Učesnici protesta su većinom tinejdžeri, mladi ljudi, a sa druge strane imamo prilično oprezne korake ostatka populacije, odnosno ljudi u zrelijoj dobi, iz prostog razloga što kalkulišu jer su svjesni činjenice da svaki pokušaj nekog "talasanja" u društvu može da izazove dublje podjele i posljedice - pojašnjava sociolog, dodajući da je značajno to što mladi ljudi koji učestvuju u protestima imaju jasno definisan cilj i razloge zbog kojih su izašli na ulice.

Istovremeno naglašava da je važno sačuvati miran karakter okupljanja, da protesti ne bi prerasli u huliganske izgrede i procese radikalizacije.

Posmatrano iz sociološke perspektive, protesti su, kako navodi Vasić, uvijek dobra stvar jer ukazuju na realne probleme u društvu. Ipak, ističe da temeljne i dugoročne promjene ne mogu biti odgovornost isključivo mladih ljudi koji su trenutno najvidljiviji nosioci protesta.

- Ako želimo da se dese neke dublje promjene, u to moraju da budu uključeni svi akteri društva, akademska zajednica, sindikalna udruženja, radnici. Od ove djece teško možemo očekivati neke velike promjene ako ih ne podrže odrasli - mišljenje je Vasića.

Ističe da cijelu situaciju posmatra kao društveni fenomen, svojevrsni scenario "šta bi bilo kad bi bilo", koji otvara prostor za promišljanje mogućih ishoda i posljedica.

- Ono što trenutno vidim kao sociolog i građanin ove države je mnogo akumuliranog nezadovoljstva, mnogo realnih problema i uzroka koji se mogu uzeti kao opravdan razlog zašto bi ljudi trebali da izađu na mirne proteste. Iskreno se nadam da će to, prije svega, ostati u nekim mirnim okvirima, ali da će reakcija društva biti možda adekvatnija nego što je bila sad - naglasio je.

Sociolog ističe da je važno da građani razumiju da protesti u savremenom društvu ne predstavljaju znak raspada društva ili narušavanja ustavnog poretka.

- To prosto znači da je društvo demokratski sazrelo i da svako ima pravo da izrazi svoje nezadovoljstvo, sve dok se to kreće u pozitivnim zakonskim okvirima - kazao je.

Vasić smatra da ovi protesti nemaju političku pozadinu. Navodi da je lično prisustvovao okupljanjima i da nije primijetio nikakve političke parole, niti da su mladi učesnici usmjeravali kritike prema bilo kojoj političkoj partiji. Kako ističe, oni jednostavno traže odgovornost i da institucije obavljaju svoj posao.

- Međutim, u BiH je problem politizacije svega i svačega. Početak našeg socijalnog ozdravljenja u BiH je da prestanemo da neke stvari politizujemo, nacionalizujemo i da ih stavljamo u koš u kojem im nije mjesto. Generalno, ne bi trebali da gušimo ovaj pozitivni društveni bunt nekakvim etiketiranjima bilo kakve prirode - poruka je Vasića.

Komentarišući stav odraslih prema angažmanu mladih na protestima, Vasić je istakao potrebu za samokritikom i promjenom pristupa generacijskog dijaloga.

- Odrasli bi trebali prestati biti licemjerni. Stalno se žalimo da nam je loše u društvu, da smo nezadovoljni, a kada se desi konkretan korak da se neke stvari mijenjaju, onda tražimo nekakva opravdanja da li nešto treba ili ne treba raditi. Uvijek je to problem u generacijskom jazu kada mladi ljudi nešto rade. Mi, odrasli ih kritikujemo jer smo “pokupili svu pamet ovoga svijeta”. Evo, naša pamet se vidi 30 godina u kakvom društvu živimo - zaključio je Fenin sagovornik.

Do tragične nesreće 12. februara u Sarajevu došlo je tako što je tramvaj, koji se kretao iz pravca Željezničke stanice, velikom brzinom ušao u raskrsnicu kod Tehničke škole, usljed čega je iskočio iz šina, udario u tramvajsku stanicu i pješake. Tom prilikom život je izgubio 23-godišnji student Akademije likovnih umjetnosti Erdoan Morankić, povrijeđene su četiri osobe, a među njima i 17-godišnja učenica Medicinske škole Ella Jovanović, kojoj je amputirana noga.  

federalna.ba/Fena